Za virno služenje, oj kruno vrh vila

Izvor: Викизворник
Za virno služenje, oj kruno vrh vila
Писац: Џоре Држић


Za virno služenje, oj kruno vrh vila



Za virno služenje, oj kruno vrh vila,
   Dala mi s' tuženje s nalipom od strila,

Kima sam ustriljen usrid srca moga,
   A li t' sam umiljen za cić lica tvoga

Koje mi primaga svu moć od srdačca. 5
   Oj kruno pridraga, lipša si sunačca,

Nu s' tvrđa mramora kade je ostavljen
   Odasvud srid mora od valov da je bjen.

Ar za virhu službu ino mi ne vraćaš,
   Razmi željnu tužbu i smrt kom me plaćaš. 10

Jur sama od sebe, oj vilo, imaj stid,
   Služeći jur tebe gdi tužan grem i blid.

S lipostju nu gledaj da ti se um sklada,
   Ter srcem jur ne daj neharstvo da t' vlada.

Čin' da te primože pritrudan život moj 15
   I tuge odlože, kej mi su kroz dar tvoj.

Muke i boljezni i željno cviljenje,
   Čin da te s ljuvezni svrnu na smiljenje.

Cić tvoga uzroka, oh, ne čin mu mlados
   Da umre pri roka izgubiv svu rados. 20

Ar moj umor taki biti će tvoj grijeh
   A inim jur svaki razgovor i smijeh.

Kroz ljubav umriti velmi se veselim
   I sad na sem sviti ja ino ne želim.

Jer što je smrt ino ner jednom izdahnut 25
   Ter ostat jakino ružan cvit usahnut?

Aj li me Bog sudi i na sî trud stvori,
   Prokleta smrt budi, ka me ne umori!

Nu sve što ja veće tamnu smrt uzmolim,
   Većma se odmeće š nje lukom oholim. 30

Are smrt vesele veselja izbavlja,
   A ki ju uzžele, tej s tugom ostavlja.

O vilo gizdava, najlipša od vila,
   Ka s' jakša od lava cić lica pribila,

Velmi te još molim za rajsko tve lice 35
   Ne čin' da se bolim, o lipa divice!

Imaj me za služna vas moj vik i potom,
   Ne čin me pritužna stat s gorcim životom.
 
Neka sam s tobom živ, daj mi rani lika.
   Ne umor' poraziv neharno človika! 40



Извор[uredi]

Stari pisci hrvatski, knjiga 33, Džore Držić: Pjesni ljuvene, strana 45-46, Jugosalavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1965.


Јавно власништво
Овај текст је у јавном власништву у Србији, Сједињеним државама и свим осталим земљама са периодом заштите ауторских права од живота аутора плус 70 година јер је његов аутор, Џоре Држић, умро 1501, пре 523 године.