Sjevernoatlantski sporazum

Izvor: Викизворник
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Sjevernoatlantski sporazum

Vašington, 4. april 1949. godine

Potpisnice ovog Sporazuma ponovo potvrđuju svoje uvjerenje u namjere i načela Povelje Ujedinjenih nacija i svoju želju da žive u miru sa svim ljudima i svim vladama. One su odlučne čuvati slobodu, zajedničko nasljeđe i civilizaciju svojih naroda, zasnovane na načelima demokratija, slobode pojedinca i vladavine prava. One žele unapređivati stabilnost i ratvoj na sjevernoatlantskom području. One su odlučje ujediniti svoje napore za zajedničku odbranu i očuvanje mira i sigurnosti. Stoga su saglasne s ovim Sjevernoatlantskim sporazumom.

Član 1.

Potpisnice se obavezuju, kako je navedeno u Povelji Ujedinjenih nacija, riješiti bilo kakve međunarodne nesuglasice, u koje bi mogle biti uključene, mirnim putem, na način da ne budu ugroženi međunarodni mir, sigurnost i pravda, te da će se u svojim međunarodnim odnosima uzdržavati od pritnje silom ili upotrebe sile na bilo koji način koji nije u skladu s namjerama Ujedinjenih nacija.

Član 2.

Potpisnice će doprinositi daljnjem razvoju mirnih i prijateljskih međunarodnih odnosa jačajući svoje slobodne institucije, promovišući bolje razumijevanje načela na kojima su zasnovane te institucije, i promovišući uslove stabilnosti i prosperiteta. Težiće uklanjanju sukoba u svojim međunarodnim ekonomskim politikama i podržavaće međusobnu ekonomsku saradnju.

Član 3.

Kako bi učinkovitije ostvarile ciljeve ovog Sporazuma, potpisnice će zasebno ili zajedno, stalnom učinkovitom međusobonom pomoći i samopomoći održavati i razvijati svoje pojedinačne i zajedničke sposobnosti da se odrupru oružanom napadu.

Član 4.

Potpisnice će se savjetovati uvijek kada, prema mišljenju bilo koje od njih, bude ugrožena teritorijalna cjelovitost, politička nezavisnost ili sigurnost bilo koje zemlje potpisnice.

Član 5.

Potpisnice su saglasne da će se oružani napad na jednu ili više njih, u Evropi ili Sjevernoj Americi, smatrati napadom na sve njih, te se stoga slažu da će u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, pozivajući se na pravo pojedinačne ili zajedničke samoodbrane iz člana 51. Povelje Ujedinjenih nacija, pomoći potpisnici ili potpisnicama koje su napadnute, preduzimajući odmah, same i u skladu s drugim potpisnicama, korake koji se smatraju potrebnima, obuhvatajući upotrebu oružane sile, kako bi povratile i održale sigurnost sjevernoatlantskog područja.

Svaki takav oružani napad i mjere preduzete kao rezultat tog napada odmah će biti prijavljeljni Savjetu bezbjednosti. Takve mjere će biti obustavljene kada Savjet bezbjednosti preduzme mjere potrebne za ponovnu uspostavu i održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.

Član 6.

U svrhu članka 5, oružani napad na jednu ili više potpisnica smatra se da obuhvata: oružani napad na teritoriju bilo koje potpisnice u Evropi ili Sjevernoj Americi, na francuske departmane u Alžiru, na okupacione snage bilo koje potpisnice u Evropi, na ostrva pod jurisdikcijom bilo koje od potpisnica u sjevernoatlantskom području sjeverno od Rakove obratnice ili na plovila ili vazduhoplove bilo koje od potpisnica u ovom području.

Član 7.

Ovaj Sporazum nikako ne utiče, i ne treba ga tako tumačiti, na prava i obaveze iz Povelje za potpisnice koje su članice Ujedinjenih nacija ili na primarnu odgovornost Savjeta bezbjednosti za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.

Član 8.

Svaka potpisnica izjavljuje da niti jedan od međunarodnih ugovora koji su sada na snazi između nje i bilo koje druge potpisnice ili neke treće države nije u protivrječnosti s odredbama ovog Sporazuma i da se obavezuje ne ulaziti u međunarodne sporazume koji su u protivrječju s ovim Sporazumom.

Član 9.

Ovim potpisnice osviju Savjet u kome će svaka od njih biti zastupljena kako bi mogla razmatrati pitanja koje se tiču provođenja ovog Sporazuma. Savjet će biti organizovan tako da se u svakom trenutku može brzo sastati. Savjet će utemeljiti pomoćna tijela koja bi mogla biti potrebna; uglavnom, ono će odmah uspostaviti odbor za odbranu koji će preporučiti mjere za provođenje članove 3. i 5.

Član 10.

Potpisnice mogu, jednoglasnom odlukom, pozvati bilo koju drugu evropsku državu, koja je u mogućnosti promovisati načela Sporazuma i pridonositi sigurnosti sjevernoatlantskog područja, da pristupi Sporazumu. Svaka pozvana država može postati potpisnica Sporazuma podnoseći kandidaturu pristupanja Vladi Sjedinjenih Američkih Država. Vlada Sjedinjenih Američkih Država obavjestiće svaku od potpisnica o svakoj podnesenoj kandidaturi.

Član 11.

Ovaj Sporazum će biti ratifikovan i njegove odredbe će biti provedene u skladu sa ustavnim postupcima zemalja potpisnica. Pravni dokument ratifikacije će biti sačuvan što prije kod Vlade Sjedinjenih Američkih Država koja će obavijestiti ostale potpisnice o svakom sačuvanom pravnom dokumentu ratifikacije. Sporazum će stupiti na snagu među državama koje su ga potvrdile čim većina potpisnica, uključujući Belgiju, Kanadu, Francusku, Luksembrug, Holandiju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, bude poredala ratifikacije, a Sporazum će postati važeći za druge države na dan predaje njihovih ratifikacija.

Član 12.

Nakon što Sporazum bude na snazi deset godina ili u bilo koje doba poslije, strane će, ako bilo koja od njih tako zahtijeva, razmotriti i preispitati cijeljeve Sporazuma, uzimajući u obzir faktore koji utiču na mir i sigurnost sjevernoatlantskog područja, obuhvatajući razvoj opštih kao i regionalnih sporazma o očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti prema Povelji Ujedinjenih nacija.

Član 13.

Nakon što Sporazum bude na snazi dvadeset godina, svaka strana može iz njega istupiti godinu dana nakon što je predala izjavu o istupanju Vladi Sjedinjenih Američkih Država koja će obavijestiti vlade drugih potpisnica o podnošenjeu svake takve izjave.

Član 14.

Ovaj Sporazum, čiji su engleski i francuski tekstovi autentični, biće sačuvani u arhivi Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Propisno ovjerene prepiske, ta će vlada predati vladama drugih potpisnica.

Izvor[uredi]