Sonet - XVI
| Sonet - XVI Pisac: Milutin Bojić |
Pamtim zimsko jutro, kad si suznim okom
Gledala u moje oči što te vole;
Htela si da vidiš u dnu duše, dole,
Da li spava ljubav ili vešta gluma.
...Gledaš dugo, dugo. Zora teče tokom.
Ali tvoje oči, negda smelo hole
Video sam tada kako ćutke mole.
Svud tiho. Smrkova šuštala je šuma.
I sad, udaljen, vidim tvoje veđe.
I kad ne bih hteo ni ime ti znati,
Tvoj me tužni pogled kao senka prati.
Ne umem da grešim, kô što činih pređe.
...Čudna ljubav vlada u srcima našim:
Sad te volim, a tvog uzdaha se plašim.
|
Ovaj tekst je u javnom vlasništvu u Srbiji, Sjedinjenim državama i svim ostalim zemljama sa periodom zaštite autorskih prava od života autora plus 70 godina jer je njegov autor, Milutin Bojić, umro 1917, pre 107 godina.
|