Pozvan u svatove da bude kum svojoj dragoj

Izvor: Викизворник
Pozvan u svatove da bude kum svojoj dragoj
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama
169. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić




169.

Pozvan u svatove da bude kum svojoj dragoj


0001 "Plišinico, visoka planino,
0002 u tebi mi rosnu ružu kažu!
0003 Ja počekah ruže čekajući
0004 koje ruže, koje moje drage.
0005 Kada draga dorastila bila,
0006 dođe tuđin iz daleke zemlje
0007 pak uzeo jaukliju moju,
0008 pak me zove da mu budem kume.
0009 A kako ću dragoj biti kume,
0010 već mi valja ići kumovati!"
0011 Kada su bili na konaku prvom
0012 pake seli da povečeraju,
0013 kada kumu dođe čaša prva,
0014 ne napija svatom ni djeverom,
0015 već djevojki, svojoj kumi dragoj:
0016 "Zdrava kumo, pod bjelim duvakom,
0017 ni u moje ni u tvoje zdravlje,
0018 već u naše prvo milovanje
0019 kadno smo se ljepo milovali!
0020 Jošt čuješ li, draga kumo moja,
0021 što u majke iglicom navezla -
0022 sve u gazde u crnu derala;
0023 što kod majke ladne vode pila -
0024 sve kod gazde u suze prosula!"
0025 Veli njemu lijepa djevojka:
0026 "Jao kume, jer me tako kuneš!"
0027 "Moja kumo, ne kunem te vrlo,
0028 ali hoću da te sada kunem:
0029 bog ti dao devet djevojakah
0030 od sve devet jedna živa bila
0031 ona stekla nokte viveričje
0032 penjala se od grane do grane,
0033 a ti, kumo, od ruke do ruke
0034 pake došla i do moje ruke!"
0035 To izreče, ostavi svatove
0036 pak otide bjelu dvoru svomu.



Intervencije[uredi]

posnu = rosnu
ć = đ (dođe)
i = j (dragoj)
dѣverom (jat = je)
dѣvoіki (jat = je) і = j
bѣlim (jat = je)
duakѡm = duvakom
zdravі'e = zdravlje
nі'e = nje (milovanje)
lѣpo (jat = je)
ѡщь = jošt
st = zd (gazde)
cer'nu = crnu
tѣrala = derala (jat = e)
gѡd = kod
maіka = majke
mi = me
ѿ = od
e = je (jedna)

Napomene[uredi]

Plišinica = Plješivica?

Komentar[uredi]

Ljubavne lirske pesme, kontaminacija dva motiva. Preudaja drage, bivši momak u svatovima kum, kune.
Varijante: ER 62, 182
Literatura: Krnjević 1986: 141

Izvori[uredi]

(Sastavila Snežana Samardžija)

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.

Literatura[uredi]

(Sastavila Snežana Samardžija)

Ajdačić, D. (2004). Prilozi proučavanju folklora balkanskih Slovena. Beograd: Naučno društvo za slovenske umetnosti i kulture. Anonim (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Misao XX/7–8: 505–506. Banašević, N. (1935). Ciklus Marka Kraljevića i odjeci francusko-talijanske viteške književnosti. Skoplje: Skopsko naučno društvo. Bahtin, M. (1978). Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd: Nolit. Bošković-Stulli, M. (1975). Usmena književnost kao umjetnost riječi. Zagreb: Mladost. Bošković-Stulli, M. (1978). Usmena književnost. Bošković-Stulli, M. – Zečević, D. Usmena i pučka književnost. Povijest hrvatske književnosti I. Zagreb: Mladost. Buturović, Đ. (1972–1973). Epska narodna tradicija Muslimana Bosne i Hercegovine od početka XVI vijeka do pojave zbirke Koste Hӧrmanna (1888). Glasnik Zemaljskog muzeja. Etnologija XXVII–XXVIII: 20–41. Vlahović, P. (1956).Tragovi avunkulata u južnoslovenskoj narodnoj poeziji. Glasnik etnografskog muzeja u Beogradu XIX: 206–213. Gezeman, G. (1921). Jedno književnoistorijsko otkriće: Erlangenski rukopis... SKG, NS II/4: 276–278. Gezeman, G. (1926/2002). Studije o južnoslovenskoj narodnoj epici. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Vukova zadužbina; Novi Sad: Matica srpska. Gezeman, G. (1926/1982). Kompoziciona shema i herojsko-epska stilizacija. Ka poetici narodnog pesništva (S. Koljević, prir.). Beograd: Prosveta: 252–283. Damjanov, S. (1987). Graždanski erotikon. Erotske pesme i poslovice u srpskoj književnosti XVIII i početka XIX veka. Niš: Gradina. Delić, L. (2006). Život epske pesme. Ženidba kralja Vukašina u krugu varijanata. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Delić, L. (2008). Pesme s temom velikog grešnika u Bogišićevom zborniku (prilog proučavanju žanrovskog sinkretizma i ,,kompozicionih shema“). Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 301–322. Delić, L. (r). Vukove zbirke epskih pesama u kontekstu ranijih beleženja (teme, junaci, sižejni modeli), rukopis doktorske disertacije [2009]. Delić, L. (2010). Sekula se u zmiju pretvorio – simbolički slojevi i epska dijahronija. Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 317–332. Delić, L. (2011). ,,Bolani Dojčin“ – Putevi geneze i modifikacije pevanja o sukobu ,,bolanog“ junaka s Arapinom. Živa reč. Zbornik u čast. prof. dr Nade Milošević-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 105–126. Delić, L. (2011). Slika o hajducima i uskocima u ranim beleženjima: Erlangenski rukopis. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima VI. Posvećeno uspomeni na prof. dr Radmilu Pešić. Beograd: Filološki fakultet: 183–200. Deretić, J. (1995). Zagonetka Marka Kraljevića. Beograd: SKZ. Deretić, J. (2000). Srpska narodna epika. Beograd: Filip Višnjić. Desnica, B. (1991). Stojan Janković i uskočka Dalmacija. Beograd: SKZ. Detelić, M. (1992). Mitski prostor i epika. Beograd: SANU. Detelić, M. (1996). Urok i nevesta. Poetika epske formule. Beograd: SANU. Drndarski, M. (2001). Na vilinom vijalištu. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Đorđević, T. R. (1937). Beleške iz naše narodne poezije V/21. Lov na Božić. PPNP IV/1: 65–66. Đorđević, T. R. (1938). Što je nebo da je list hartije. LMS CXI/350: 50–54. Đorđević, T. R. (1953/1989). Veštica i vila u našem narodnom verovanju i predanju. Beograd: Narodna biblioteka Srbije – Dečje novine. Zlatković, I. (2006). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Zlatković, I. (2011²). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Jason, H. (2011). Džidovka djevojka in the world of epic. Živa reč. Zbornik u čast prof. dr Nade Miloševiž-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 235–255. Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi. Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi. Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Karanović, Z. (2010). Nebeska nevesta. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Karanović, Z. – Jokić, J. (2009). Smehovno i erotsko u srpskoj narodnoj kulturi i poeziji. Novi Sad: Filozofski fakultet. Kleut, M. (1987). Ivan Senjanin u srpskohrvatskim usmenim pesmama. Novi Sad: Matica srpska. Koljević, S. (1974). Naš junački ep. Beograd: Nolit. Kostić, D. (1926–1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Južnoslovenski filolog VI: 278–295. Kostić, D. (1928). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Književni sever 4: 7–8. Kostić, D. (1933–34). Još jedna bugarštica iz 18. veka u Erlangenskom zborniku. Južnoslovenski filolog XIII: 165–169. Kostić, D. (1935). Pesma o vernom sluzi. Glas SKA CLXVIII: 135–202. Kostić, D. (1935/a). Jedna pesma iz Beograda pre 200 godina. PPNP II/2: 237–239. Kostić, D. (1936). Trag pesme o boju kod Nikopolja. PPNP III/1: 102–105. Kostić, D. (1937). Tumačenje druge knjige Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića. Beograd: Državna štamparija. Krnjević, H. (1978). Muslimanske pesme Erlangenskog rukopisa. Zbornik istorije književnosti SANU 7: 209–268. Krnjević, H. (1978). Antologija narodnih balada. Beograd: SKZ. Krnjević, H. (1980). Živi palimpsesti ili o usmenoj poeziji. Beograd: Nolit. Krnjević, H. (1986). Lirski istočnici. Iz istorije i poetije lirske narodne poezije. Beograd: BIGZ; Priština: Jedinstvo. Krnjević, H. (1988). Skica za vidove kompozicije lirske narodne pesme. Poetika srpske književnosti. Beograd: Institut za književnost i umetnost:117–139. Dizdarević Krnjević, H. (1997). Utva zlatokrila. Delo tvornost tradicije. Beograd: Filip Višnjić. Krstić, B. (1935). Prirodni snovi u našim narodnim pesmama. PPNP II/2: 217–227. Krstić, B. (1939). Konj kao proročka životinja. PPNP VI/2: 245–251. Krstić, B. (1984). Indeks motiva narodnih pesama balkanskih Slovena. Beograd: SANU. Latković, V. (1955). D. J. Popović. Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. PKJIF HHI/1–2: 157–159. Latković, V. (1975). Narodna književnost. Beograd: Naučna knjiga. Leskovac, M. (1979). Bećarac. Antologija. Novi Sad: Matica srpska. Loma. A. (2002). Prakosovo. Slovenski i indoevropski koreni srpske epike. Beograd: Balkanološki institut SANU. Lukić M. – Zlatković, I. (1996). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću. Beograd: Novi dani. Lukić M. – Zlatković, I. (2005²). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Ljubinković, N. (2000). Pjevanija crnogorska i hercegovačka Sime Milutinovića Sarajlije. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Maretić, T. (1914.). Tri priloga našoj narodnoj epici. Rad JAZU 205: 221–229. Maretić, T. (1966). Naša narodna epika. Beograd: Nolit. Marinković, B. (1966). Srpska građanska poezija 18. i s početka 19. stoleća. Beograd: Prosveta: 75–78. Marinković, R. (1998). Svetorodna gospoda srpska. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Matić, S. (1958). Beleške i objašnjenja za drugu knjigu Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića. Beograd: Prosveta. Matić, S. (1964). Naš narodni ep i naš stih. Novi Sad: Matica srpska. Matić, S. (1972). Novi ogledi o našem narodnom epu. Novi Sad: Matica srpska. Matešić, J. (1959). Die Erlanger serbokroatische Liederhandschrift. München: O. Sanger. Medenica, R. (1934). Muž na svadbi svoje žene. PPNP I/1: 33–61. Medenica, R. (1938). Delija–devojka. PPNP V/2: 260–265. Medenica, R. (1965). Banović Strahinja u krugu varijanata i tema o neveri žene u našoj narodnoj epici. Beograd: SANU. Medenica, R. – Aranitović, D. (1987). Erlangenski rukopis. Zbornik starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Nikšić: Univerzitetska riječ. Milošević-Đorđević, N. (1971). Zajednička tematsko-sižejna osnova srpskohrvatskih neistorijskih epskih pesama i prozne tradicije. Beograd: Filološki fakultet. Nazečić, S. (1959). Iz naše narodne epike I. hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma. Sarajevo: Svjetlost. Nedeljković, M. (1990). Godišnji običaji u Srba. Beograd: Vuk Karadžić. Nedić, V. (1965). Napomene i objašnjenja uz: Pjesnarice 1814, 1815, Sabrana dela V. S. Karadžića I. Beograd: Prosveta. Nedić, V. (1966). Napomene u: T. Maretić. Naša narodna epika. Beograd: Nolit: 331–343. Nedić, V. (1971). Istorijska sećanja u jednoj staroj pesmi o Zmaj-Despotu Vuku. Erlangenski rukopis, br. 59. Serta slavica in memoriam Aloisii Schmauss. München: 536–537. Nedić, V. (1975). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela V. S. Karadžića IV. Beograd: Prosveta. Nedić, V. (1976). O usmenom pesništvu. Beograd: SKZ. Nedić, V. (1977). Antologija narodnih lirskih pesama. Beograd: SKZ. Nedić, V. (1981). Vukovi pevači. Novi Sad: Matica srpska. Novaković, S. (1880). Stara narodna pesma o odlasku sv. Save u kaluđere. Otadžbina IV: 41–60, 220–235. Pavlović, M. (1982). Antologija lirske narodne poezije. Beograd: Vuk Karadžić. Pavlović, M. (1986). Obredno i govorno delo. Beograd: Prosveta. Pandurević, J. (2005). Prilog proučavanju avunkulata u srpskim narodnim pjesmama. Tradicija i savremenost. Banja Luka: Filozofski fakultet: 395–403. Pandurević, J. (2005/a). Narodne pjesme o ženi koja izdaje sina da bi sačuvala brata. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik LIII/1–3: 83–96. Pandurević, J. (2008). Novelističke pjesme u ,,Bosanskoj vili“. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 359–388. Pantić, M. (1971). Rad na proučavanju predvukovske narodne poezije kod Jugoslovena. ZMSS I: 117–122. Pantić, M. (1964). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta. Pantić, M. (20022). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta. Pantić, M. (1984). Susreti s prošlošću. Beograd: Prosveta. Petković, D. (2008). Tipologija epskih pesama o ženidbi junaka. Beograd: Čigoja štampa. Petković, D. (2010). Viteške igre i nadmetanja u junačkim pesmama (u starijim zapisima, Vukovim zbirkama i ,,Pjevaniji crnogorskoj i hercegovačkoj“).Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 333–344. Pešikan-Ljuštanović, Lj. (2002). Zmaj despot Vuk – mit, istorija, pesma. Novi Sad: Matica srpska. Pešikan-Ljuštanović, Lj. ( 2007). Stanaja selo zapali. Novi Sad: DOO Dnevnik. Pešić, R. (1967/1972). Stariji sloj pesama o uskocima. Anali Filološkog fakulteta 7: 49–65. Narodna književnost. Srpska književnost u književnoj kritici 2 (V. Nedić, prir.). Beograd: Nolit: 260–284. Pešić, R. (1976). Dva stara epska motiva. PKJIF XIII/1–4: 86–95. Pešić, R. (1979). Oranje Marka Kraljevića. LMS 155/424: 279–291. Pešić, R. (1988). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela V. S. Karadžića V. Beograd: Prosveta. Pešić, R. – Milošević-Đorđević, N. (1984). Narodna književnost. Beograd: Vuk Karadžić. Polenaković, H. (1937). Nekoliko još priloga o pisanju krvlju u našoj književnosti. PPNP IV/1: 29–132. Popović, D. J. (1954). Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. Godišnjak Muzeja grada Beograda I: 105–110. Popović, P. (1919). Iz književnosti, sv. 2. Beograd: Geca Kon: 17–32. Popović, P. (1932). Noviji radovi o našoj narodnoj poeziji. Misao XL/5–6: 225–236. Prohaska, D. (1928). Najstariji rukopis srpsko-hrvatskih narodnih pesama. Književni sever IV/7–9: 392–396. Putilov, B. N. (1985). Junački ep Crnogoraca. Titograd: Univerzitetska riječ – Pobjeda. Radulović, N. (2003). Simbolični snovi u usmenoj epici. Književna istorija XXXV/119: 25–46. Radulović, N.(2005). Dve metamorfoze u našoj epici.Svet reči IX/19–20: 40–42. Radulović, N.(2005/a). Tipologija preoblačenja u usmenoj epici. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu I: 107–113. Rodić, M. – Srdić, R. (2001). Knežopoljske narodne pjesme. Beograd: GEA. Samardžija, S. (1989). Novo izdanje ,,Erlangenskog rukopisa“. PKJIF LIII–LIV/1–4: 184– 199. Samardžija, S. (2001). Antologija epskih narodnih pesama. Beograd: Narodna knjiga. Samardžija, S. (2004). Parodija u usmenoj književnosti. Beograd: Narodna knjiga – Alfa. Samardžija, S. (2005). Slojevi jedne metafore (između kalendarske godine i patrijarhalne zadruge). Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu 2: 39–73. Samardžija, S. (2007). Obredna stvarnost i metafora u jednoj pesmi iz ,,Erlangenskog rukopisa“. Zbornik referata i saopštenja sa međunarodnog naučnog sastanka slavista u Vukove dane 36/2: 141–152. Samardžija, S. (2008). Biografije epskih junaka. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Samardžić, R. (1978). Usmena narodna hronika. Novi Sad: Matica srpska. Slovenska mitologija. Enciklopedijski rečnik. (2001). (S. M. Tolstoj – Lj. Radenković, prir.). Beograd: Zepter book world. Stajić, B. (1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). LMS C/312: 169–171. Stefanović, S. (1936). Sunčani mit u našoj narodnoj poeziji. PPNP VI/1: 35–42. Suvajdžić, B. (1998). Narodna književnost. Epske pesme u starijim zapisima. Beograd: Filološki fakultet; Kragujevac: „Nova svetlost“. Suvajdžić, B. (2003). Epske pesme o hajducima i uskocima. Beograd: Gutenbergova galaksija. Suvajdžić, B. (2005). Junaci i maske. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Suvajdžić, B. (2008). Od tradicije do usmenog ,,teksta“ – inicijalne formule u pesmama o hajducima. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 147–189. Ćorović, V. (1936). Narodna pesma o ženidbi vojvode Vojina. PPNP III/2: 180–191. Čajkanović, V. (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). SKG, NS XVIII/2: 147–148. Šimčik, A. (1927). Nova knjiga starih jugoslovenskih narodnih pjesama. Hrvatska prosvjeta XIV/3: 69–70, 4: 116–119. Šimčik, A. (1931–1932). Pozivanje na mejdan preslicom. Nastavni vjesnik XL: 313–318. Šimčik, A. (1932). Kad bi nebo padnulo na junačku crnu zemlju. Hrvatska prosvjeta XIX/5: 116–118. Šmaus, A. (1936). Ima li bugarštica u ,,Erlangenskom rukopisu“?. PPNP III/2: 211–221. Šmaus, A. (1936). Obeležavanje puta krvlju. PPNP III/2: 255–257. Šmaus, A. (1937). Gavran glasonoša. PPNP IV/1: 1–20. Schmaus, A. (1953). Studije o krajinskoj epici. Zagreb: JAZU. Schmaus, A. (1966). Studein zu balkanischen Balladenmotiven. Zeitschrift für Balkanologije IV: 100–138. Steinmeyer, E. v. (1913). Die jüngeren Handschriften der Erlangen Universitätsbibliothek. Erlangen: Junge.