Pređi na sadržaj

Pogibija arambaše Jovana Dukića i Iva Senjanina

Izvor: Викизворник
Pogibija arambaše Jovana Dukića i Iva Senjanina
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama
64. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić



* * *


64.

Pogibija arambaše Jovana Dukića i Iva Senjanina


0001 Mala se četa podignula,
0002 mala je četa ali ognjevita,
0003 nije mnogo već triest ajdukah
0004 ispod Jajca, grada bijeloga,
0005 pak pred četom nejma arambaše
0006 veće vitez Granulović Mato.
0007 Lijepo je Mato braću nakitio
0008 i lijepo se natrag obazrio
0009 pake se Mato lijepo nasmijao
0010 pake Mato govoriti pođe:
0011 "Mili bože, lijepije['] junakah!
0012 Blago majki koja je rodila
0013 i sestrici koja održala.
0014 Vodiću braću na sinje primorje
0015 vodiću ih Senju bijelome.
0016 Ako bog da i sreća junačka
0017 ako bog da te naš bude mejdan
0018 biće dosta taina ajdukom."
0019 Pak junakom govoriti pođe:
0020 "Ah junaci, draga braćo moja,
0021 daleko je na sinje primorje
0022 a mučno je priko Velebita
0023 česta gora a drumovi teški
0024 nevešti smo putu kalauza.
0025 Već junaci, bog vas ne ubio,
0026 da idemo Jovanovoj majki
0027 da ištemo jedinca od majke
0028 nek nam bude četi arambaša.
0029 Jovan je bio na sedam bojevah
0030 a mi boja ni vidili nismo.
0031 Vešt je Jovan priko Velebita
0032 znade Jovan na sinje primorje
0033 odvešće nas Senju bijelome."
0034 Svi junaci tomu kail biše
0035 poslušaše svoga arambaše
0036 Jovanovoj majki otidoše.
0037 Kad su došli dvoru Jovanovu,
0038 al pred dvorom Jovanova majka.
0039 Božiju joj pomoć nazivaše
0040 a majka im lijepo govorila:
0041 "Zdrava da ste, draga deco moja."
0042 Mato s majkom ruku ufatio
0043 a junaci dušom podniješe:
0044 "Ah pomajko, Jovanova majko,
0045 daj nam, majko, tvog sina jedina
0046 nek nam bude čete arambaša
0047 nek nas vodi Senju bijelome.
0048 Znade Jovo na sinje primorje
0049 vešti [je] Jovan priko Velebita"
0050 dok uzeše Jovana od majke.
0051 Lijepo je majka Jovu nakitila:
0052 crven kalpak i bijelo perje,
0053 mor dolamu, skerletnu ječermu.
0054 Opravi ga, ode pred četom
0055 Jovu majka očima pratila
0056 kako ga jadna ni videti neće.
0057 Ode četa Senju bijelome,
0058 ode četa na sinje primorje
0059 zdravo je četa došla do planine.
0060 A kad su bili prama Velebita,
0061 kliče vila sa vrh Velebita
0062 pak dozivlje Dukića Jovana:
0063 "Ao Jovo, četi arambaša,
0064 do jako si mudro vojevao
0065 i po busija' Turke razbijao
0066 a danas ćeš ljuto poginuti
0067 na kapiji Senju bijelome.
0068 Što će tvoja samorana majka
0069 i sestrica mlada neudata
0070 i tvoja ljuba skoro dovedena?"
0071 A kad čuo Dukiću Jovane,
0072 manu puškom i desnicom rukom
0073 manu Jovo kalpakom i perjem
0074 hit[r]i[m]okom na vilu pogleda:
0075 "Muči vilo, grlo ti zaraslo!
0076 Ne kobi ni mene ni ajduka
0077 ni kod dvora samorane majke
0078 ni djevojke sestre neudate
0079 ni moje ljube skoro dovedene."
0080 Pak ode četa Senju bijelomu.
0081 Zdravo četa Senju bijelu došla
0082 i bez rane i bez mrtve glave.
0083 A kad su bili proću Senja grada,
0084 prva puška puče od Senjana
0085 od barjaka, od gornje kapije
0086 od kalpaka i bijela perja
0087 od obraza Senjanin Ivana
0088 na zlo Jovu mjesto pogodio
0089 među toke, u srce junačko.
0090 A koliko dobar nišandžija,
0091 nijedne mu toke ne pokvari
0092 al['] prosječe skerletnu ječermu
0093 u junaku srce pokvario.
0094 Kada vidi Dukiću Jovane
0095 lijevom se rukom za srce uze
0096 a desnicom sablji za balčake
0097 pak potrča Senju bijelome.
0098 Al['] junaku rana oladnila
0099 sva se krvca od srca odlila
0100 povede se, crnoj zemlji pade
0101 prifati ga Granulović Mato.
0102 Kad vidiše ostala družina
0103 da pogibe četi arambaša,
0104 pobjegoše stazom uz Velebit.
0105 Tjeraju ih Senjani junaci
0106 a ostade ranjeni Jovane
0107 uzima ga Granulović Mato
0108 uzima ga na pleći junačke
0109 pake beži stazom za družinom.
0110 Kad Senjani blizu sastigoše,
0111 spusti Jovu na zelenu travu
0112 pak se zagna s puškom međ Senjane
0113 dok Senjani natrag uzbjegoše.
0114 Ciknu Mato kako zmija ljuta
0115 pak po tankoj puški pogledao,
0116 puče puška kao i lumbarda
0117 puče puška, pusta mu ostala,
0118 pak udari Jovu barjaktara
0119 baš pod kalpak i bijelo perje.
0120 Mrtav Jovo crnoj zemlji pade,
0121 a Senjani Senju pobjegoše.
0122 Onda se vrati Granulović Mato
0123 pak ugrabi kalpak i perje
0124 i veliki senjski alaj barjak
0125 pak se vrati ranjenu Jovanu
0126 pak uze Jovu za pleći junačke
0127 al['] ga Jovan bratimiti pođe:
0128 "Bogom brate, Granulović Mato,
0129 spusti me, braco, na zelenu travu
0130 ne mogu ti priboliti rane.
0131 Veće brate, Granulović Mato,
0132 nosi mene na vrh Velebita
0133 ukopaj me, bogom pobratime,
0134 udari mi barjak čelo glave."
0135 To izreče pake pusti dušu.
0136 Proli suze Granulović Mato
0137 pak ga uze na pleći junačke,
0138 odnese ga na vrh Velebita
0139 i lijepo ga ukopao Mato:
0140 čelo glavi barjak udari,
0141 pak otide bijelu dvoru svomu.
0142 Lijepo ga je dočekala majka,
0143 a Jovina Jove ni videti neće.


Intervencije

e = je
i = j (ajdukah)
izь pѡd = ispod
bѣloga (jat = ije)
lѣpo (jat = ije)
ć = đ (pođe)
ѿderžala = održala
i= j (majki)
i= i (primorje)
srѣća (jat = e)
doina = taina
velevita = Velebita
ω = Jo
ѿ = od
veщe = vešt je
ѿvestiće = odvešće
ωi = joj
ihmь = im
detca = deco
podnѣše (jat = ije)
ѿdde, ѡdde = ode
b = p (pratila)
v'l = vlj (dozivlje)
mudo = mudro
hiti = hitrim
s = z (zaraslo)
kopni = kobi
dѣvoike (jat = je)
mѣsto (jat = je)
d = t (toke)
srdce = srce
č = dž (nišandžija)
prosѣče (jat = ije)
lѣpom (=lijevom; jat = ije)
'li = lji (sablji)
prѣfati (jat = i)
pobѣgoše (jat = je)
tѣraю (jat = je)
sa družinu = za družinom
uzbѣgoše (jat = je)
brat'co = braco
prѣboliti (jat = i)

Napomene

neima se ovde čita kao nejma jer se često i javlja kao j
 

Komentar

Epska pesma. Četi iz Jajca divi se Granulović Mato. Predlaže da im pri pohari Senja harambaša bude iskusni Jovan Dukić. Majka oprema jedinca, ali vila s Velebita upozorava na opasnost. Senjanin Ivan ustreli Jovana, čija se četa razbeži, a Senjani ih teraju. Mato kreće u protivnapad, rastera Senjane i ugrabi im barjak. Amanet ranjenika i sahrana harambaše.
Varijante: Vuk, SNP II, 73; Milutinović, 121; Krstić 1984, A 5, 6, 4 Vila proriče pogibiju: 15. Pesme o Senjaninu Ivanu iz ER: 64, 94, 106, 113, 119, 122, 128, 131, 135, 156. Nedić 1966: 338-339.
Literatura: Gezeman 1926/1982: 252-283; Nedić 1966: 338-339; Pešić 1967/1972: 260-284; Kleut 1987

Izvori

(Sastavila Snežana Samardžija)

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.

Literatura

(Sastavila Snežana Samardžija)

Ajdačić, D. (2004). Prilozi proučavanju folklora balkanskih Slovena. Beograd: Naučno
društvo za slovenske umetnosti i kulture.
Anonim (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Misao XX/7–8: 505–506.
Banašević, N. (1935). Ciklus Marka Kraljevića i odjeci francusko-talijanske viteške
književnosti. Skoplje: Skopsko naučno društvo.
Bahtin, M. (1978). Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd: Nolit.
Bošković-Stulli, M. (1975). Usmena književnost kao umjetnost riječi. Zagreb: Mladost.
Bošković-Stulli, M. (1978). Usmena književnost. Bošković-Stulli, M. – Zečević, D. Usmena i pučka književnost. Povijest hrvatske književnosti I. Zagreb: Mladost.
Buturović, Đ. (1972–1973). Epska narodna tradicija Muslimana Bosne i Hercegovine od početka XVI vijeka do pojave zbirke Koste Hӧrmanna (1888). Glasnik Zemaljskog muzeja.
Etnologija XXVII–XXVIII: 20–41.
Vlahović, P. (1956).Tragovi avunkulata u južnoslovenskoj narodnoj poeziji. Glasnik
etnografskog muzeja u Beogradu XIX: 206–213.
Gezeman, G. (1921). Jedno književnoistorijsko otkriće: Erlangenski rukopis... SKG, NS
II/4: 276–278.
Gezeman, G. (1926/2002). Studije o južnoslovenskoj narodnoj epici. Beograd: Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva – Vukova zadužbina; Novi Sad: Matica srpska.
Gezeman, G. (1926/1982). Kompoziciona shema i herojsko-epska stilizacija. Ka poetici
narodnog pesništva (S. Koljević, prir.). Beograd: Prosveta: 252–283.
Damjanov, S. (1987). Graždanski erotikon. Erotske pesme i poslovice u srpskoj
književnosti XVIII i početka XIX veka. Niš: Gradina.
Delić, L. (2006). Život epske pesme. Ženidba kralja Vukašina u krugu varijanata.
Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Delić, L. (2008). Pesme s temom velikog grešnika u Bogišićevom zborniku (prilog
proučavanju žanrovskog sinkretizma i ,,kompozicionih shema“). Srpsko usmeno
stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 301–322.
Delić, L. (r). Vukove zbirke epskih pesama u kontekstu ranijih beleženja (teme, junaci,
sižejni modeli), rukopis doktorske disertacije [2009].
Delić, L. (2010). Sekula se u zmiju pretvorio – simbolički slojevi i epska dijahronija.
Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu
Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 317–332.
Delić, L. (2011). ,,Bolani Dojčin“ – Putevi geneze i modifikacije pevanja o sukobu
,,bolanog“ junaka s Arapinom. Živa reč. Zbornik u čast. prof. dr Nade
Milošević-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 105–126.
Delić, L. (2011). Slika o hajducima i uskocima u ranim beleženjima: Erlangenski
rukopis. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim
književnostima VI. Posvećeno uspomeni na prof. dr Radmilu Pešić. Beograd:
Filološki fakultet: 183–200.
Deretić, J. (1995). Zagonetka Marka Kraljevića. Beograd: SKZ.
Deretić, J. (2000). Srpska narodna epika. Beograd: Filip Višnjić.
Desnica, B. (1991). Stojan Janković i uskočka Dalmacija. Beograd: SKZ.
Detelić, M. (1992). Mitski prostor i epika. Beograd: SANU.
Detelić, M. (1996). Urok i nevesta. Poetika epske formule. Beograd: SANU.
Drndarski, M. (2001). Na vilinom vijalištu. Beograd: Rad – KPZ Srbije.
Đorđević, T. R. (1937). Beleške iz naše narodne poezije V/21. Lov na Božić. PPNP IV/1:
65–66.
Đorđević, T. R. (1938). Što je nebo da je list hartije. LMS CXI/350: 50–54.
Đorđević, T. R. (1953/1989). Veštica i vila u našem narodnom verovanju i predanju.
Beograd: Narodna biblioteka Srbije – Dečje novine.
Zlatković, I. (2006). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Rad – KPZ Srbije.
Zlatković, I. (2011²). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva.
Jason, H. (2011). Džidovka djevojka in the world of epic. Živa reč. Zbornik u čast prof. dr
Nade Miloševiž-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU –
Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 235–255.
Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi.
Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Beograd: Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva.
Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi.
Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Karanović, Z. (2010). Nebeska nevesta. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost
Srbije.
Karanović, Z. – Jokić, J. (2009). Smehovno i erotsko u srpskoj narodnoj kulturi i poeziji. Novi Sad: Filozofski fakultet.
Kleut, M. (1987). Ivan Senjanin u srpskohrvatskim usmenim pesmama. Novi Sad: Matica
srpska.
Koljević, S. (1974). Naš junački ep. Beograd: Nolit.
Kostić, D. (1926–1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Južnoslovenski filolog VI:
278–295.
Kostić, D. (1928). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Književni sever 4: 7–8.
Kostić, D. (1933–34). Još jedna bugarštica iz 18. veka u Erlangenskom zborniku.
Južnoslovenski filolog XIII: 165–169.
Kostić, D. (1935). Pesma o vernom sluzi. Glas SKA CLXVIII: 135–202.
Kostić, D. (1935/a). Jedna pesma iz Beograda pre 200 godina. PPNP II/2: 237–239.
Kostić, D. (1936). Trag pesme o boju kod Nikopolja. PPNP III/1: 102–105.
Kostić, D. (1937). Tumačenje druge knjige Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića.
Beograd: Državna štamparija.
Krnjević, H. (1978). Muslimanske pesme Erlangenskog rukopisa. Zbornik istorije
književnosti SANU 7: 209–268.
Krnjević, H. (1978). Antologija narodnih balada. Beograd: SKZ.
Krnjević, H. (1980). Živi palimpsesti ili o usmenoj poeziji. Beograd: Nolit.
Krnjević, H. (1986). Lirski istočnici. Iz istorije i poetije lirske narodne poezije. Beograd: BIGZ; Priština: Jedinstvo.
Krnjević, H. (1988). Skica za vidove kompozicije lirske narodne pesme. Poetika srpske
književnosti. Beograd: Institut za književnost i umetnost:117–139.
Dizdarević Krnjević, H. (1997). Utva zlatokrila. Delo tvornost tradicije. Beograd:
Filip Višnjić.
Krstić, B. (1935). Prirodni snovi u našim narodnim pesmama. PPNP II/2: 217–227.
Krstić, B. (1939). Konj kao proročka životinja. PPNP VI/2: 245–251.
Krstić, B. (1984). Indeks motiva narodnih pesama balkanskih Slovena. Beograd: SANU.
Latković, V. (1955). D. J. Popović. Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. PKJIF HHI/1–2: 157–159.
Latković, V. (1975). Narodna književnost. Beograd: Naučna knjiga.
Leskovac, M. (1979). Bećarac. Antologija. Novi Sad: Matica srpska.
Loma. A. (2002). Prakosovo. Slovenski i indoevropski koreni srpske epike. Beograd:
Balkanološki institut SANU.
Lukić M. – Zlatković, I. (1996). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću.
Beograd: Novi dani.
Lukić M. – Zlatković, I. (2005²). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću.
Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Ljubinković, N. (2000). Pjevanija crnogorska i hercegovačka Sime Milutinovića
Sarajlije. Beograd: Rad – KPZ Srbije.
Maretić, T. (1914.). Tri priloga našoj narodnoj epici. Rad JAZU 205: 221–229.
Maretić, T. (1966). Naša narodna epika. Beograd: Nolit.
Marinković, B. (1966). Srpska građanska poezija 18. i s početka 19. stoleća. Beograd:
Prosveta: 75–78.
Marinković, R. (1998). Svetorodna gospoda srpska. Beograd: Društvo za srpski jezik i
književnost Srbije.
Matić, S. (1958). Beleške i objašnjenja za drugu knjigu Srpskih narodnih pjesama V. S.
Karadžića. Beograd: Prosveta.
Matić, S. (1964). Naš narodni ep i naš stih. Novi Sad: Matica srpska.
Matić, S. (1972). Novi ogledi o našem narodnom epu. Novi Sad: Matica srpska.
Matešić, J. (1959). Die Erlanger serbokroatische Liederhandschrift. München: O. Sanger.
Medenica, R. (1934). Muž na svadbi svoje žene. PPNP I/1: 33–61.
Medenica, R. (1938). Delija–devojka. PPNP V/2: 260–265.
Medenica, R. (1965). Banović Strahinja u krugu varijanata i tema o neveri žene u našoj
narodnoj epici. Beograd: SANU.
Medenica, R. – Aranitović, D. (1987). Erlangenski rukopis. Zbornik starih
srpskohrvatskih narodnih pesama. Nikšić: Univerzitetska riječ.
Milošević-Đorđević, N. (1971). Zajednička tematsko-sižejna osnova srpskohrvatskih
neistorijskih epskih pesama i prozne tradicije. Beograd: Filološki fakultet.
Nazečić, S. (1959). Iz naše narodne epike I. hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma. Sarajevo: Svjetlost.
Nedeljković, M. (1990). Godišnji običaji u Srba. Beograd: Vuk Karadžić.
Nedić, V. (1965). Napomene i objašnjenja uz: Pjesnarice 1814, 1815, Sabrana dela V. S.
Karadžića I. Beograd: Prosveta.
Nedić, V. (1966). Napomene u: T. Maretić. Naša narodna epika. Beograd: Nolit: 331–343.
Nedić, V. (1971). Istorijska sećanja u jednoj staroj pesmi o Zmaj-Despotu Vuku.
Erlangenski rukopis, br. 59. Serta slavica in memoriam Aloisii Schmauss. München:
536–537.
Nedić, V. (1975). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela V. S.
Karadžića IV. Beograd: Prosveta.
Nedić, V. (1976). O usmenom pesništvu. Beograd: SKZ.
Nedić, V. (1977). Antologija narodnih lirskih pesama. Beograd: SKZ.
Nedić, V. (1981). Vukovi pevači. Novi Sad: Matica srpska.
Novaković, S. (1880). Stara narodna pesma o odlasku sv. Save u kaluđere. Otadžbina IV:
41–60, 220–235.
Pavlović, M. (1982). Antologija lirske narodne poezije. Beograd: Vuk Karadžić.
Pavlović, M. (1986). Obredno i govorno delo. Beograd: Prosveta.
Pandurević, J. (2005). Prilog proučavanju avunkulata u srpskim narodnim pjesmama.
Tradicija i savremenost. Banja Luka: Filozofski fakultet: 395–403.
Pandurević, J. (2005/a). Narodne pjesme o ženi koja izdaje sina da bi sačuvala brata.
Zbornik Matice srpske za književnost i jezik LIII/1–3: 83–96.
Pandurević, J. (2008). Novelističke pjesme u ,,Bosanskoj vili“. Srpsko usmeno
stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 359–388.
Pantić, M. (1971). Rad na proučavanju predvukovske narodne poezije kod Jugoslovena.
ZMSS I: 117–122.
Pantić, M. (1964). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta.
Pantić, M. (20022). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta.
Pantić, M. (1984). Susreti s prošlošću. Beograd: Prosveta.
Petković, D. (2008). Tipologija epskih pesama o ženidbi junaka. Beograd: Čigoja štampa.
Petković, D. (2010). Viteške igre i nadmetanja u junačkim pesmama (u starijim zapisima,
Vukovim zbirkama i ,,Pjevaniji crnogorskoj i hercegovačkoj“).Folklor – poetika
– književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd:
Institut za književnost i umetnost: 333–344.
Pešikan-Ljuštanović, Lj. (2002). Zmaj despot Vuk – mit, istorija, pesma. Novi Sad:
Matica srpska.
Pešikan-Ljuštanović, Lj. ( 2007). Stanaja selo zapali. Novi Sad: DOO Dnevnik.
Pešić, R. (1967/1972). Stariji sloj pesama o uskocima. Anali Filološkog fakulteta 7:
49–65. Narodna književnost. Srpska književnost u književnoj kritici 2 (V.
Nedić, prir.). Beograd: Nolit: 260–284.
Pešić, R. (1976). Dva stara epska motiva. PKJIF XIII/1–4: 86–95.
Pešić, R. (1979). Oranje Marka Kraljevića. LMS 155/424: 279–291.
Pešić, R. (1988). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela V. S.
Karadžića V. Beograd: Prosveta.
Pešić, R. – Milošević-Đorđević, N. (1984). Narodna književnost. Beograd: Vuk Karadžić.
Polenaković, H. (1937). Nekoliko još priloga o pisanju krvlju u našoj književnosti.
PPNP IV/1: 29–132.
Popović, D. J. (1954). Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. Godišnjak
Muzeja grada Beograda I: 105–110.
Popović, P. (1919). Iz književnosti, sv. 2. Beograd: Geca Kon: 17–32.
Popović, P. (1932). Noviji radovi o našoj narodnoj poeziji. Misao XL/5–6: 225–236.
Prohaska, D. (1928). Najstariji rukopis srpsko-hrvatskih narodnih pesama. Književni sever IV/7–9: 392–396.
Putilov, B. N. (1985). Junački ep Crnogoraca. Titograd: Univerzitetska riječ – Pobjeda.
Radulović, N. (2003). Simbolični snovi u usmenoj epici. Književna istorija
XXXV/119: 25–46.
Radulović, N.(2005). Dve metamorfoze u našoj epici.Svet reči IX/19–20: 40–42.
Radulović, N.(2005/a). Tipologija preoblačenja u usmenoj epici. Godišnjak Katedre za
srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta
u Beogradu I: 107–113.
Rodić, M. – Srdić, R. (2001). Knežopoljske narodne pjesme. Beograd: GEA.
Samardžija, S. (1989). Novo izdanje ,,Erlangenskog rukopisa“. PKJIF LIII–LIV/1–4: 184–
199.
Samardžija, S. (2001). Antologija epskih narodnih pesama. Beograd: Narodna knjiga.
Samardžija, S. (2004). Parodija u usmenoj književnosti. Beograd: Narodna knjiga – Alfa.
Samardžija, S. (2005). Slojevi jedne metafore (između kalendarske godine i patrijarhalne
zadruge). Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu 2: 39–73.
Samardžija, S. (2007). Obredna stvarnost i metafora u jednoj pesmi iz ,,Erlangenskog
rukopisa“. Zbornik referata i saopštenja sa međunarodnog naučnog sastanka
slavista u Vukove dane 36/2: 141–152.
Samardžija, S. (2008). Biografije epskih junaka. Beograd: Društvo za srpski jezik i
književnost Srbije.
Samardžić, R. (1978). Usmena narodna hronika. Novi Sad: Matica srpska.
Slovenska mitologija. Enciklopedijski rečnik. (2001). (S. M. Tolstoj – Lj. Radenković,
prir.). Beograd: Zepter book world.
Stajić, B. (1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). LMS C/312: 169–171.
Stefanović, S. (1936). Sunčani mit u našoj narodnoj poeziji. PPNP VI/1: 35–42.
Suvajdžić, B. (1998). Narodna književnost. Epske pesme u starijim zapisima. Beograd:
Filološki fakultet; Kragujevac: „Nova svetlost“.
Suvajdžić, B. (2003). Epske pesme o hajducima i uskocima. Beograd: Gutenbergova galaksija.
Suvajdžić, B. (2005). Junaci i maske. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost
Srbije.
Suvajdžić, B. (2008). Od tradicije do usmenog ,,teksta“ – inicijalne formule u pesmama o
hajducima. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i
umetnost: 147–189.
Ćorović, V. (1936). Narodna pesma o ženidbi vojvode Vojina. PPNP III/2: 180–191.
Čajkanović, V. (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). SKG, NS XVIII/2: 147–148.
Šimčik, A. (1927). Nova knjiga starih jugoslovenskih narodnih pjesama. Hrvatska prosvjeta
XIV/3: 69–70, 4: 116–119.
Šimčik, A. (1931–1932). Pozivanje na mejdan preslicom. Nastavni vjesnik XL: 313–318.
Šimčik, A. (1932). Kad bi nebo padnulo na junačku crnu zemlju. Hrvatska prosvjeta XIX/5:
116–118.
Šmaus, A. (1936). Ima li bugarštica u ,,Erlangenskom rukopisu“?. PPNP III/2: 211–221.
Šmaus, A. (1936). Obeležavanje puta krvlju. PPNP III/2: 255–257.
Šmaus, A. (1937). Gavran glasonoša. PPNP IV/1: 1–20.
Schmaus, A. (1953). Studije o krajinskoj epici. Zagreb: JAZU.
Schmaus, A. (1966). Studein zu balkanischen Balladenmotiven. Zeitschrift für Balkanologije IV: 100–138.
Steinmeyer, E. v. (1913). Die jüngeren Handschriften der Erlangen Universitätsbibliothek. Erlangen: Junge.