Nacrt sporazuma o vaspostavljanju crkvenog jedinstva

Izvor: Викизворник

NACRT SPORAZUMA O VASPOSTAVLjANjU CRKVENOG JEDINSTVA

Srpska Pravoslavna Crkva, odnosno Pećka Patrijaršija, imajući u vidu realne duhovne i pastirske potrebe, i odluke Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve broj 47/1958, 6/1959-zapisnik 57 od 17/4 juna 1959.g., priznaje postojećim eparhijama Pravoslavne Crkve u Republici Makedoniji, odnosno Ohridskoj Arhiepiskopiji i njenoj dijaspori, široku crkvenu samostalnost, odnosno najširu crkvenu autonomiju, ostavljajući pitanje konačnog rešenja, saglasno kanonskom saborskom poretku Pravoslavne Crkve, budućem svepravoslavnom saglasju Punoće Crkve u Duhu Svetom.

Po svom konkretnom sadržaju, to podrazumeva sledeće:

  1. U svom unutrašnjem životu i u svojim crkveno-pastirskim delatnostima Pravoslavna Crkva o kojoj je reč ima samostalnost u skladu sa opštevažećim kanonskim normama. Shodno tome, ona ima svoj Sveti Arhijerejski Sinod i Poglavara.
  2. Crkva o kojoj je reč upravlja se na osnovu opštevažećeg kanonskog ustrojstva Pravoslavne Crkve i svog Ustava.
  3. Poglavar predstavlja svoju Crkvu pred Srpskom Pravoslavnom Crkvom, a uspostavljanje evharistijske zajednice i kanonskog jedinstva sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom jeste svedočanstvo crkvenog jedinstva i sa ostalim pomesnim Pravoslavnim Crkvama.
  4. Poglavar se oslovljava sa Njegovo Blaženstvo ili Blaženjejši i nosi belu panakamilavku sa brilijantskim krstom.
  5. Izbor Poglavara potvrđuje Patrijarh srpski, pre svega zajedničkim služenjem Svete Litrugije sa njim.
  6. U činu ustoličenja novoizabranog Poglavara učestvuju Patrijarh srpski ili njegov izaslanik i jedan od arhijereja rečene Crkve.
  7. Poglavar na svetoj Liturgiji, na V pervih pomjani, pominje Patrijarha srpskog, a na Velikom vhodu može da pominje i poglavare drugih pomesnih Crkava, dok područni eparhijski arhijereji i vikarni episkopi pominju ime Poglavara.
  8. Poglavar, ili njegov izaslanik, učestvuje u varenju i osvećenju svetog mira sa Patrijarhom srpskim, u znak jedinstva u Duhu Svetom.
  9. O izboru i ustoličenju Poglavara rečene Crkve Patrijarh srpski obaveštava Vaseljensku Patrijaršiju i pomesne Crkve. Sa svoje strane, o tome može obaveštavati i Poglavar svojim mirnim pismom.
  10. O osnivanju novih i arondaciji postojećih eparhija odlučuje Sveti Arhijerejski Sinod i o tome službeno izveštava Patrijarha srpskog.
  11. U slučaju suđenja episkopu ili u drugom slučaju slične težine, kada, saglasno kanonskom poretku Pravoslavne Crkve, treba da odlučuje Sabor od najmanje dvanaest episkopa, broj episkopa koji nedostaje biće obezbeđen iz episkopata Srpske Pravoslavne Crkve.
  12. Eparhijske arhijereje i vikarne episkope bira Sveti Arhijerejski Sinod rečene Crkve.
  13. Poglavar, pri sasluživanju sa Arhiepiskopom pećkim, Mitropolitom beogradsko-karlovačkim i Patrijarhom srpskim, stoji sa njegove desne strane.
  14. Saglasno drevnom crkvenom predanju i istorijskoj praksi, Crkva o kojoj je reč nosi naziv Ohridska Arhiepiskopija. Ohridska Arhiepiskopija može, po dosad ustaljenoj višedecenijskoj praksi, u svom unutrašnjem međusebnom službenom opštenju sa Pećkom Patrijaršijom da koristi naziv koji je i do sada koristila.
  15. Iz istih razloga, Poglavar zvanično nosi titulu Arhiepiskopa ohridskog i Mitropolita skopskog, a u unutrašnjoj upotrebi može da koristi i dosadašnju titulu.
  16. Pravoslavna Crkva o kojoj je reč učestvuje na svepravoslavnim konferencijama, savetovanjima i svečanostima, a uz saglasnost Vaseljenske Patrijaršije i u susretima Poglavara autokefalnih i autonomnih Pravoslavnih Crkava.
  17. U duhu ovih odluka neophodno je usaglasiti ustavne propise koji se odnose na sporazum o vospostavljanju kanonskog jedinstva.

NAČELNI SPORAZUM O PASTIRSKOJ SARADNjI

Pitanje uspešnog i kanonski ispravnog pastirskog staranja za pripadnike srpskog naroda u Republici Makedoniji i za pripadnike makedonskog naroda u Srbiji i u drugim srpskim oblastima, kao i u Hrvatskoj, Sloveniji i drugde na kanonskom području Srpske Pravoslavne Crkve, treba rešiti bratskim dogovorom o postavljanju parohijskih sveštenika iz iste narodnosti na parohije odnosnog nacionalnog sastava i o korišćenju odnosnog jezika u bogosluženju, propovedi i administraciji, s tim što će se dotični parohijski sveštenici nalaziti pod jurisdikcijom nadležnog eparhijskog arhijereja.

Izvor[uredi]