Znameniti Srbi muslomani 1

ZNAMENITI SRBI MUSLOMANI Pisac: Milenko M. Vukićević

Husejin kap. Gradaščević >→

MEHMED SOKOLOVIĆ

Između svijeh sinova ponosne Bosne i kršne Hercegovine bijaše se popeo do najviše časti i zauzimao je najviše položaje Osmanskoga Carstva čuveni Mehmed Sokolović, veliki vezir Turskoga Carstva druge polovine šesnaestoga vijeka. On je zauzimao položaj velikoga vezira za vlade tri sultana i, gotovo se može reći, vladao je Turskom Carevinom skoro 15 godina.

Kad se Sokolović tako visoko izdigao iznad svijeh ostalijeh svojijeh sunarodnika u Turskom Carstvu, vrijedno je, a za nas Srbe i značajno, vidjeti: ko je Sokolović, kakva su mu djela, kakav mu je život? Šta ga uzdiže toliko iznad ostalijeh njegovijeh sunarodnika, što stajahu na najvišim položajima Osmanskoga Carstva?

I

Turski istorici i biografi, kao Pečevija (Ibrahim efendija Pečujlija), Ali-Mustafa-Ben-Ahmed i drugi, zovu Sokolovića Sokoli. Otuda je prešlo u Hamera,^[1] od Hamera uzeo je Cinkajzen^[2], te Sokolovića zovu Mohamed Sokoli (Mohamed Sokolli). Po njima se i danas u stranijem istorijama Turskoga Carstva Sokolović zove Sokoli. Među tijem, nesumnjivo je da se ovaj veliki vezir Turskoga Carstva prezivao Sokolović, jer mu tako prezime zabilježiše njegovi suvremenici i pisci, koji su odmah poslije njega živjeli.^[3]

Što se pak tiče narodnosti Sokolovića, i suvremenici njegovi i docniji pisci vele da je Srbin. Mnoga njegova djela, kao što ćemo vidjeti iz njegova života, također ga ističu kao Srbina, pored toga što je bio Srbin po rođenju.

Da je Sokolović Srbin, tvrdi i njegov suvremenik Andreja Badoaro (Andrea Badoaro), koji je bio mletački poslanik na Porti 1573. godine, jer veli za Sokolovića:

„Mehmed, prvi vezir, ima za ženu ćerku sultanovu, od koje ima sina od pet do šest godina. On sam ima šezdeset do sedamdeset godina, po narodnosti je Srbin (di nazione serviano).“^[4]

Ovo, što je još 1573. godine kazao Badoaro, tvrdio je i čuveni ruski poznavalac istorije balkanskijeh Slovena Vićentije Makušev, jer veli u svojijem istoriskijem spomenicima: „Mustafa (Sokolović), sinovac Mehmed-pašin, rodom je Srbin“.^[5] Dakle, kad je sinovac rodom Srbin, onda je i stric.

Najposlije i samo mjesto Sokolovićeva rođenja pokazuje da je on Srbin, jer se rodio u Bosni, u selu Ravancima, koje je u opštini sela Sokolovića, između Velike i Male Varde, blizu varošice Ruda, gdje se i danas, kako se priča, nalaze razvaline od kuće, u kojoj je Sokolović rođen.^[6]

Izvori

1. Joseph von Hammer, Geschichte des osman. Reiches, III Band. 1828. str. 157, i dalje. IV Band. 1829, str. 1—51.
2. Zinkeisen, Geschichte des osman. Reiches in Europa. Gotha 1855. III str. 96— 108.
3. Viđi u zbirci: Scriptores rerum Hungaricorum, III kod Samule-a Budin-a, str. 131. i 132. — Lazar Soranzo, L'ottomano, Milan. 1599. str. 13. cap. IX — Lucari di Giacomo di Pietro. Copioso Ristreto di Ragusa, Libro IV p. 148.
4. Alberi Evg. Relazioni de gli ambasciatori veneti, Serie II, vol. I, p. 364.
5. Б. Макушевъ, Историческіе памятники южныихъ Славянъ, I, Варшава, 1874, стр. 287.
6. Glasnik zemaljskoga Muzeja za Bosnu i Hercegovinu 1889, I, str. 83. — „Nada“ pod uredništvom K. Hermana 1895. str. 43. — Narodne Pjesme muhamedanaca u Bosni i Hercegovini, I u dodatku str. 588.