Zakon o kraljevskoj vlasti i vrhovnoj državnoj upravi (1929)

Izvor: Викизворник


MI

ALEKSANDAR I

po milosti Božjoj i volji Narodnoj

Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca


propisujemo i proglašujemo:


ZAKON

O KRALjEVSKOJ VLASTI I VRHOVNOJ DRŽAVNOJ UPRAVI


Član 1.

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je nasledna monarhija.

Član 2.

Kralj je nosilac sve vlasti u zemlji. Kralj izdaje i proglašuje zakone; postavlja državne činovnike i daje vojne činove.

Kralj je zapovednik vojne sile. On daje ordene i druga odlikovanja.

Član 3.

Kralj vrši amnestiju za sve krivice. Amnestija se može dati pre početka krivičnog postupka, u toku postupka i posle izrečene presude.

Amnestija je opšta ili pojedinačna.

Kralj vrši pomilovanja. On može dosuđenu kaznu oprostiti, smanjiti ili ublažiti.

Član 4.

Kralj predstavlja državu u svim njezinim odnosima sa tuđim državama.

Kralj oglašuje rat i zaključuje mir.

Član 5.

Kralj i Prestolonaslednik su punoletni kad navrše 18 godina.

Član 6.

Kraljeva je ličnost neprikosnovena. Kralju se ne može ništa u odgovornost staviti, niti Kralj može biti tužen.

Član 7.

U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca vlada Kralj Aleksandar I iz Dinastije Karađorđeve.

Kralja nasleđuje Njegovo muško potomstvo iz zakonitog braka po redu prvorođenja.

Kad Kralj nema muško potomstvo, On će sebi odrediti naslednika iz pobočne linije.

Član 8.

Kraljevski Dom sastavljaju: Kraljica supruga; živi predci Kraljevi u pravoj liniji, a iz iste Dinastije sa svojim suprugama; živi potomci Kraljevi u pravoj liniji sa svojim suprugama; rođena braća Kraljeva i njihovi potomci sa svojim suprugama; sestre Kralja Vladaoca i svi ženski potomci do udaje; stric Kralja Aleksandra I, Knez Arsen; Knez Pavle sa suprugom i potomcima i to ženskim potomcima to udaje.

Član 9.

Kralj boravi stalno u zemlji. Ako se pokaže potreba da Kralj ide iz zemlje na kraće vreme, zastupa ga po pravu Naslednik Prestola.

Ako Naslednik Prestola nije punoletan, ili, ako je sprečen, Kralja će zastupati Ministarski Savet. Zastupništvo se vrši po uputstvima, koje Kralj daje. Ovo vredi i za slučaj Kraljeve bolesti, koja ne stvara trajnu nesposobnost.

Član 10.

Kraljevsku vlast vrši Namesništvo kad je Kralj maloletan i kad je zbog bolesti (duševne ili telesne) trajno nesposoban da vrši Kraljevsku vlast.

Član 11.

Namesnička vlast pripada Nasledniku Prestola, ako je punoletan.

Ako je Naslednik Prestola maloletan, ili duševno ili telesno bolestan, onda će Kraljevsku vlast vršiti Namesništvo. Namesnici će biti tri lica, koja Kralj odredi naročitim aktom ili testamentom. Istovremeno Kralj određuje svakom namesniku po jednog zamenika.

Ako je jedan od trojice namesnika privremeno otsutan ili sprečen, kraljevsku vlast vršiće druga dva namesnika.

Na upražnjeno mesto jednog namesnika dolazi njegov zamenik.

Član 12.

O vaspitanju maloletnog Kralja staraće se namesnici. O imanju maloletnog Kralja brinuće se staratelji određeni Kraljevim testamentom. Ako preminuli Kralj nije imenovao staratelje, imenovaće ih namesnici.

Član 13.

U slučaju smrti ili ostavke Kraljeve, Naslednik Prestola ako je punoletan, prima odmah vladu i objavljuje to narodu proklamacijom.

Član 14.

Civilna lista Kraljeva određuje se zakonom.

Član 15.

Kralj imenuje Predsednika i članove Ministarskog Saveta, koji stoje neposredno pod Kraljem i rade po njegovom ovlašćenju u pojedinim granama državne uprave. Broj ministarstava određuje Kralj.

Pre stupanja na dužnost ministri polažu zakletvu na vernost Kralju.

Član 16.

Ministri su odgovorni Kralju. Kralj može optužiti ministre.

Član 17.

Ministrima sudi Državni Sud. Državni Sud čine tri državna savetnika i tri kasacione sudije, koje imenuje Kralj. Predsednik Kasacionog Suda je predsednik Državnog Suda.

Bliže odredbe o ministarskoj odgovornosti doneće se posebnim zakonom.

Član 18.

Kralj izdaje i proglašuje zakone Ukazom, koji sadrži sam zakon. Ukaz premapotpisuje Predsednik Ministarskog Saveta, resorni Ministar i Ministar Pravde. Ministar Pravde stavlja na ukaz o zakonu Državni Pečat i stara se o obnarodovanju zakona u Službenim Novinama. Zakon dobija obaveznu snagu 15 dana posle obnarodovanja, ako sam zakon drukčije ne odredi.

Član 19.

Upravnu vlast vrše pojedini ministri za pojedine grane uprave po ovlašćenju Kraljevom.

Član 20.

Sudska vlast u celoj zemlji vrši se u ime Kraljevo.

Član 21.

Ovaj zakon stupa u život i dobija obaveznu snagu kad se obnaroduje u Službenim Novinama.

O izvršenju ovog zakona staraće se Predsednik Ministarskog Saveta.


6. januara 1929 godine
u Beogradu.


ALEKSANDAR, s. r.


Predsednik Ministarskog Saveta,
Ministar Unutrašnjih Dela,
Počasni Ađutant Nj.V. Kralja,
Divizijski general,
Petar R. Živković, s. r.


(Sleduju potpisi sviju ostalih ministara)


Video i stavio Državni Pečat
Čuvar Državnog Pečata,
Ministar Pravde,
Milan Srškić, s. r.

Izvor[uredi]

  • „Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca“, 6. januar 1929. godine