Pređi na sadržaj

Vojvoda Juriša zadobi bogat plijen

Izvor: Викизворник
Vojvoda Juriša zadobi bogat plijen
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama
164. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić



* * *


164.

Vojvoda Juriša zadobi bogat plijen


0001 Četu vodi Juriša vojvoda
0002 vodi četu po gori zelenoj
0003 od Đurđeva do Dmitrova danka.
0004 Niti dobiše, niti izginuše,
0005 veće čistu čov[u] prideraše,
0006 čistu čov[u] i zelenu svilu.
0007 Jurišina družba govorila:
0008 "O Juriša, da naš arambaša,
0009 ta što ćemo, kako li ćemo sada?
0010 Niti dobismo, niti izginusmo.
0011 Ti nas vodiš po gori zelenoj
0012 i mi čov[u] svoju izderasmo
0013 čistu čov[u] i zelenu svilu.
0014 Ja nas vodi gde ćemo dobiti
0015 ja li dobiti, jal['] izginuti
0016 jer ako nas ti voditi nećeš,
0017 mi ćemo tebe sabljom deliti.
0018 Al['] se moli Juriša vojvoda:
0019 "O druž[i]no, družinice moja,
0020 čekajte me do nedilje prve
0021 ako l['], družbo, ništa ne dobimo
0022 vodiću vas Senju bijelomu
0023 prodavaću banje i duganje
0024 i prodaću u Senju vojvodstvo
0025 te ću vama deliti blago
0026 čim ćete svoje majke raniti
0027 i pokrojiti zelene dolame."
0028 To Juriše družba poslušaše
0029 čekaše ga do prve nedilje
0030 i dojde ta brže nediljica.
0031 Kad je bilo uoči nedilje,
0032 spavala je družba Jurišina,
0033 a ne spava Juriša vojvoda,
0034 već se Juro vrlo b[o]gu moli
0035 da mu bog da dobiti dobitka.
0036 I otide na druma junačkoga
0037 ali na drumu mlado Arnauče
0038 tananom se džidom zametnulo.
0039 Stište pušku Juriša vojvoda:
0040 "Stani, kurvo, mlado Arnauče,
0041 od mene ćeš danas poginuti,
0042 ti od mene, a ja od Senjanah."
0043 Onda veli mlado Arnauče:
0044 "Ne udaraj, Juriša vojvoda,
0045 jer kod mene ti ne ima dobitka,
0046 već evo ta jedna tanka džida.
0047 Već evo ide ta c[a]reva azna
0048 i pred aznom c[a]rev dukataru
0049 i on nosi sa Bosne dukate
0050 i malo je Turak['] pratilaca
0051 već ti svoju družinicu redi
0052 i meći ju često u busiju."
0053 To je njega Juro poslušao
0054 i otide družinici svojoj:
0055 "Hajde, družbo, friško u busiju
0056 jer evo ide ta c[a]reva azna
0057 pred aznom carev dukataru
0058 te on nosi iz Bosne dukate
0059 i malo je Turak['] pratilaca."
0060 To su družba teško dočekala
0061 i odoše na drum u busiju
0062 a kad došli na drum u busiju
0063 onda Juro družbu razredio
0064 sve dva i dva meće u busiju
0065 a sam stade Juro u busiju.
0066 Jošte Juro družbi govorio:
0067 "O družino, družinice moja,
0068 a vi svoje puške ne mećite
0069 dok ne pukne duga puška moja."
0070 Isto Juro u riječi biše
0071 uiđoše Turci u busiju
0072 i pred njima c[a]rev dukataru.
0073 Stište pušku Juriša vojvoda
0074 i udari mlada dukatara
0075 pak razbiše Turke u busiju
0076 mnogo pusto blago zadobiše
0077 i odoše u goru zelenu
0078 sobom vode mlado Arnauče.
0079 Kada su pošli dijeliti bl[a]go,
0080 ne djele ga brojem ni esapom,
0081 već kalpakom Juriše vojvode;
0082 kada su pošli dijeliti čohu,
0083 ne djele je rifom ni aršinom,
0084 veće kopljem Juriše vojvode;
0085 kada su pošli dijeliti svilu,
0086 ne mjere je vagom ni kantarom,
0087 veće naramkom što je komu drago.
0088 Jošte Arnautu ise činiše
0089 kako Juro družinici svojoj.
0090 Ondi [se ]malo ponapiše vina,
0091 i ponapiše i južinaše,
0092 pak ustade Juriša vojvoda,
0093 Juriša družbi govorio:
0094 "O družino, družinice moja,
0095 eto bog nam dade sreću
0096 kad smo, braćo, dosta zadobili
0097 da idemo Senju bijelomu."


Intervencije

і = j (vojvoda)
i = j (zelenoj)
ѿ = od
ć = đ (Đurđeva)
čovь = čovu
prіtѣraše (jat = e) = prideraše
юrišova = Jurišina
iz'tѣrasmo = izderasmo (jat = e)
e = je (jer)
bѣlomu (jat = ije)
panі'e = banje
tuganѥ = duganje
pokroiti = pokrojiti
ber'že = brže
per've = prve
nedilica = nediljica
u ѡči = uoči
b'gu = bogu
bl'go = blago
ѿde = ode
tanѥnem = tananom
č = dž (džidom)
s = z (zametnulo)
c'reva = careva
z = s (sa)
srѣća (jat = e)
haidi = hajde
b = p (pratilaca)
ž = š (teško)
a = i (sve dva i dva)
rѣči (jat = ije)
prѣd (jat = e)
dѣliti (jat = ije)
dѣle (jat = je)
čoho = čohu
svoio = svojoj

Napomene

Komentar

Epska pesma. Hajdučka četa bez plena hoće da pogubi harambašu. U busiji sačekaju careve hasnadare, opljačkaju ih i podele blago.
Varijante: Vuk, SNP III, 42, 43; Vuk, SNP IV 35, 51; V. u ER pesmu br. 81 i napomenu uz nju, takođe pesmu r. 87, 105, 164; Krstić 1984: O 13, 4 – Napad na trgovce, harač, hasnadara: 305.
Preštampano: Suvajdžić 2003: 133-135
Literatura: Krnjević 1980: 249; Krnjević 1980: 250; Suvajdžić 2003: 360-361

Izvori

(Sastavila Snežana Samardžija)

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.

Literatura

(Sastavila Snežana Samardžija)

Ajdačić, D. (2004). Prilozi proučavanju folklora balkanskih Slovena. Beograd: Naučno društvo za slovenske umetnosti i kulture. Anonim (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Misao XX/7–8: 505–506. Banašević, N. (1935). Ciklus Marka Kraljevića i odjeci francusko-talijanske viteške književnosti. Skoplje: Skopsko naučno društvo. Bahtin, M. (1978). Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd: Nolit. Bošković-Stulli, M. (1975). Usmena književnost kao umjetnost riječi. Zagreb: Mladost. Bošković-Stulli, M. (1978). Usmena književnost. Bošković-Stulli, M. – Zečević, D. Usmena i pučka književnost. Povijest hrvatske književnosti I. Zagreb: Mladost. Buturović, Đ. (1972–1973). Epska narodna tradicija Muslimana Bosne i Hercegovine od početka XVI vijeka do pojave zbirke Koste Hӧrmanna (1888). Glasnik Zemaljskog muzeja. Etnologija XXVII–XXVIII: 20–41. Vlahović, P. (1956).Tragovi avunkulata u južnoslovenskoj narodnoj poeziji. Glasnik etnografskog muzeja u Beogradu XIX: 206–213. Gezeman, G. (1921). Jedno književnoistorijsko otkriće: Erlangenski rukopis... SKG, NS II/4: 276–278. Gezeman, G. (1926/2002). Studije o južnoslovenskoj narodnoj epici. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Vukova zadužbina; Novi Sad: Matica srpska. Gezeman, G. (1926/1982). Kompoziciona shema i herojsko-epska stilizacija. Ka poetici narodnog pesništva (S. Koljević, prir.). Beograd: Prosveta: 252–283. Damjanov, S. (1987). Graždanski erotikon. Erotske pesme i poslovice u srpskoj književnosti XVIII i početka XIX veka. Niš: Gradina. Delić, L. (2006). Život epske pesme. Ženidba kralja Vukašina u krugu varijanata. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Delić, L. (2008). Pesme s temom velikog grešnika u Bogišićevom zborniku (prilog proučavanju žanrovskog sinkretizma i ,,kompozicionih shema“). Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 301–322. Delić, L. (r). Vukove zbirke epskih pesama u kontekstu ranijih beleženja (teme, junaci, sižejni modeli), rukopis doktorske disertacije [2009]. Delić, L. (2010). Sekula se u zmiju pretvorio – simbolički slojevi i epska dijahronija. Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 317–332. Delić, L. (2011). ,,Bolani Dojčin“ – Putevi geneze i modifikacije pevanja o sukobu ,,bolanog“ junaka s Arapinom. Živa reč. Zbornik u čast. prof. dr Nade Milošević-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 105–126. Delić, L. (2011). Slika o hajducima i uskocima u ranim beleženjima: Erlangenski rukopis. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima VI. Posvećeno uspomeni na prof. dr Radmilu Pešić. Beograd: Filološki fakultet: 183–200. Deretić, J. (1995). Zagonetka Marka Kraljevića. Beograd: SKZ. Deretić, J. (2000). Srpska narodna epika. Beograd: Filip Višnjić. Desnica, B. (1991). Stojan Janković i uskočka Dalmacija. Beograd: SKZ. Detelić, M. (1992). Mitski prostor i epika. Beograd: SANU. Detelić, M. (1996). Urok i nevesta. Poetika epske formule. Beograd: SANU. Drndarski, M. (2001). Na vilinom vijalištu. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Đorđević, T. R. (1937). Beleške iz naše narodne poezije V/21. Lov na Božić. PPNP IV/1: 65–66. Đorđević, T. R. (1938). Što je nebo da je list hartije. LMS CXI/350: 50–54. Đorđević, T. R. (1953/1989). Veštica i vila u našem narodnom verovanju i predanju. Beograd: Narodna biblioteka Srbije – Dečje novine. Zlatković, I. (2006). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Zlatković, I. (2011²). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Jason, H. (2011). Džidovka djevojka in the world of epic. Živa reč. Zbornik u čast prof. dr Nade Miloševiž-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 235–255. Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi. Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi. Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Karanović, Z. (2010). Nebeska nevesta. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Karanović, Z. – Jokić, J. (2009). Smehovno i erotsko u srpskoj narodnoj kulturi i poeziji. Novi Sad: Filozofski fakultet. Kleut, M. (1987). Ivan Senjanin u srpskohrvatskim usmenim pesmama. Novi Sad: Matica srpska. Koljević, S. (1974). Naš junački ep. Beograd: Nolit. Kostić, D. (1926–1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Južnoslovenski filolog VI: 278–295. Kostić, D. (1928). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Književni sever 4: 7–8. Kostić, D. (1933–34). Još jedna bugarštica iz 18. veka u Erlangenskom zborniku. Južnoslovenski filolog XIII: 165–169. Kostić, D. (1935). Pesma o vernom sluzi. Glas SKA CLXVIII: 135–202. Kostić, D. (1935/a). Jedna pesma iz Beograda pre 200 godina. PPNP II/2: 237–239. Kostić, D. (1936). Trag pesme o boju kod Nikopolja. PPNP III/1: 102–105. Kostić, D. (1937). Tumačenje druge knjige Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića. Beograd: Državna štamparija. Krnjević, H. (1978). Muslimanske pesme Erlangenskog rukopisa. Zbornik istorije književnosti SANU 7: 209–268. Krnjević, H. (1978). Antologija narodnih balada. Beograd: SKZ. Krnjević, H. (1980). Živi palimpsesti ili o usmenoj poeziji. Beograd: Nolit. Krnjević, H. (1986). Lirski istočnici. Iz istorije i poetije lirske narodne poezije. Beograd: BIGZ; Priština: Jedinstvo. Krnjević, H. (1988). Skica za vidove kompozicije lirske narodne pesme. Poetika srpske književnosti. Beograd: Institut za književnost i umetnost:117–139. Dizdarević Krnjević, H. (1997). Utva zlatokrila. Delo tvornost tradicije. Beograd: Filip Višnjić. Krstić, B. (1935). Prirodni snovi u našim narodnim pesmama. PPNP II/2: 217–227. Krstić, B. (1939). Konj kao proročka životinja. PPNP VI/2: 245–251. Krstić, B. (1984). Indeks motiva narodnih pesama balkanskih Slovena. Beograd: SANU. Latković, V. (1955). D. J. Popović. Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. PKJIF HHI/1–2: 157–159. Latković, V. (1975). Narodna književnost. Beograd: Naučna knjiga. Leskovac, M. (1979). Bećarac. Antologija. Novi Sad: Matica srpska. Loma. A. (2002). Prakosovo. Slovenski i indoevropski koreni srpske epike. Beograd: Balkanološki institut SANU. Lukić M. – Zlatković, I. (1996). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću. Beograd: Novi dani. Lukić M. – Zlatković, I. (2005²). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Ljubinković, N. (2000). Pjevanija crnogorska i hercegovačka Sime Milutinovića Sarajlije. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Maretić, T. (1914.). Tri priloga našoj narodnoj epici. Rad JAZU 205: 221–229. Maretić, T. (1966). Naša narodna epika. Beograd: Nolit. Marinković, B. (1966). Srpska građanska poezija 18. i s početka 19. stoleća. Beograd: Prosveta: 75–78. Marinković, R. (1998). Svetorodna gospoda srpska. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Matić, S. (1958). Beleške i objašnjenja za drugu knjigu Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića. Beograd: Prosveta. Matić, S. (1964). Naš narodni ep i naš stih. Novi Sad: Matica srpska. Matić, S. (1972). Novi ogledi o našem narodnom epu. Novi Sad: Matica srpska. Matešić, J. (1959). Die Erlanger serbokroatische Liederhandschrift. München: O. Sanger. Medenica, R. (1934). Muž na svadbi svoje žene. PPNP I/1: 33–61. Medenica, R. (1938). Delija–devojka. PPNP V/2: 260–265. Medenica, R. (1965). Banović Strahinja u krugu varijanata i tema o neveri žene u našoj narodnoj epici. Beograd: SANU. Medenica, R. – Aranitović, D. (1987). Erlangenski rukopis. Zbornik starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Nikšić: Univerzitetska riječ. Milošević-Đorđević, N. (1971). Zajednička tematsko-sižejna osnova srpskohrvatskih neistorijskih epskih pesama i prozne tradicije. Beograd: Filološki fakultet. Nazečić, S. (1959). Iz naše narodne epike I. hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma. Sarajevo: Svjetlost. Nedeljković, M. (1990). Godišnji običaji u Srba. Beograd: Vuk Karadžić. Nedić, V. (1965). Napomene i objašnjenja uz: Pjesnarice 1814, 1815, Sabrana dela V. S. Karadžića I. Beograd: Prosveta. Nedić, V. (1966). Napomene u: T. Maretić. Naša narodna epika. Beograd: Nolit: 331–343. Nedić, V. (1971). Istorijska sećanja u jednoj staroj pesmi o Zmaj-Despotu Vuku. Erlangenski rukopis, br. 59. Serta slavica in memoriam Aloisii Schmauss. München: 536–537. Nedić, V. (1975). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela V. S. Karadžića IV. Beograd: Prosveta. Nedić, V. (1976). O usmenom pesništvu. Beograd: SKZ. Nedić, V. (1977). Antologija narodnih lirskih pesama. Beograd: SKZ. Nedić, V. (1981). Vukovi pevači. Novi Sad: Matica srpska. Novaković, S. (1880). Stara narodna pesma o odlasku sv. Save u kaluđere. Otadžbina IV: 41–60, 220–235. Pavlović, M. (1982). Antologija lirske narodne poezije. Beograd: Vuk Karadžić. Pavlović, M. (1986). Obredno i govorno delo. Beograd: Prosveta. Pandurević, J. (2005). Prilog proučavanju avunkulata u srpskim narodnim pjesmama. Tradicija i savremenost. Banja Luka: Filozofski fakultet: 395–403. Pandurević, J. (2005/a). Narodne pjesme o ženi koja izdaje sina da bi sačuvala brata. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik LIII/1–3: 83–96. Pandurević, J. (2008). Novelističke pjesme u ,,Bosanskoj vili“. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 359–388. Pantić, M. (1971). Rad na proučavanju predvukovske narodne poezije kod Jugoslovena. ZMSS I: 117–122. Pantić, M. (1964). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta. Pantić, M. (20022). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta. Pantić, M. (1984). Susreti s prošlošću. Beograd: Prosveta. Petković, D. (2008). Tipologija epskih pesama o ženidbi junaka. Beograd: Čigoja štampa. Petković, D. (2010). Viteške igre i nadmetanja u junačkim pesmama (u starijim zapisima, Vukovim zbirkama i ,,Pjevaniji crnogorskoj i hercegovačkoj“).Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 333–344. Pešikan-Ljuštanović, Lj. (2002). Zmaj despot Vuk – mit, istorija, pesma. Novi Sad: Matica srpska. Pešikan-Ljuštanović, Lj. ( 2007). Stanaja selo zapali. Novi Sad: DOO Dnevnik. Pešić, R. (1967/1972). Stariji sloj pesama o uskocima. Anali Filološkog fakulteta 7: 49–65. Narodna književnost. Srpska književnost u književnoj kritici 2 (V. Nedić, prir.). Beograd: Nolit: 260–284. Pešić, R. (1976). Dva stara epska motiva. PKJIF XIII/1–4: 86–95. Pešić, R. (1979). Oranje Marka Kraljevića. LMS 155/424: 279–291. Pešić, R. (1988). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela V. S. Karadžića V. Beograd: Prosveta. Pešić, R. – Milošević-Đorđević, N. (1984). Narodna književnost. Beograd: Vuk Karadžić. Polenaković, H. (1937). Nekoliko još priloga o pisanju krvlju u našoj književnosti. PPNP IV/1: 29–132. Popović, D. J. (1954). Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. Godišnjak Muzeja grada Beograda I: 105–110. Popović, P. (1919). Iz književnosti, sv. 2. Beograd: Geca Kon: 17–32. Popović, P. (1932). Noviji radovi o našoj narodnoj poeziji. Misao XL/5–6: 225–236. Prohaska, D. (1928). Najstariji rukopis srpsko-hrvatskih narodnih pesama. Književni sever IV/7–9: 392–396. Putilov, B. N. (1985). Junački ep Crnogoraca. Titograd: Univerzitetska riječ – Pobjeda. Radulović, N. (2003). Simbolični snovi u usmenoj epici. Književna istorija XXXV/119: 25–46. Radulović, N.(2005). Dve metamorfoze u našoj epici.Svet reči IX/19–20: 40–42. Radulović, N.(2005/a). Tipologija preoblačenja u usmenoj epici. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu I: 107–113. Rodić, M. – Srdić, R. (2001). Knežopoljske narodne pjesme. Beograd: GEA. Samardžija, S. (1989). Novo izdanje ,,Erlangenskog rukopisa“. PKJIF LIII–LIV/1–4: 184– 199. Samardžija, S. (2001). Antologija epskih narodnih pesama. Beograd: Narodna knjiga. Samardžija, S. (2004). Parodija u usmenoj književnosti. Beograd: Narodna knjiga – Alfa. Samardžija, S. (2005). Slojevi jedne metafore (između kalendarske godine i patrijarhalne zadruge). Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu 2: 39–73. Samardžija, S. (2007). Obredna stvarnost i metafora u jednoj pesmi iz ,,Erlangenskog rukopisa“. Zbornik referata i saopštenja sa međunarodnog naučnog sastanka slavista u Vukove dane 36/2: 141–152. Samardžija, S. (2008). Biografije epskih junaka. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Samardžić, R. (1978). Usmena narodna hronika. Novi Sad: Matica srpska. Slovenska mitologija. Enciklopedijski rečnik. (2001). (S. M. Tolstoj – Lj. Radenković, prir.). Beograd: Zepter book world. Stajić, B. (1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). LMS C/312: 169–171. Stefanović, S. (1936). Sunčani mit u našoj narodnoj poeziji. PPNP VI/1: 35–42. Suvajdžić, B. (1998). Narodna književnost. Epske pesme u starijim zapisima. Beograd: Filološki fakultet; Kragujevac: „Nova svetlost“. Suvajdžić, B. (2003). Epske pesme o hajducima i uskocima. Beograd: Gutenbergova galaksija. Suvajdžić, B. (2005). Junaci i maske. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Suvajdžić, B. (2008). Od tradicije do usmenog ,,teksta“ – inicijalne formule u pesmama o hajducima. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 147–189. Ćorović, V. (1936). Narodna pesma o ženidbi vojvode Vojina. PPNP III/2: 180–191. Čajkanović, V. (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). SKG, NS XVIII/2: 147–148. Šimčik, A. (1927). Nova knjiga starih jugoslovenskih narodnih pjesama. Hrvatska prosvjeta XIV/3: 69–70, 4: 116–119. Šimčik, A. (1931–1932). Pozivanje na mejdan preslicom. Nastavni vjesnik XL: 313–318. Šimčik, A. (1932). Kad bi nebo padnulo na junačku crnu zemlju. Hrvatska prosvjeta XIX/5: 116–118. Šmaus, A. (1936). Ima li bugarštica u ,,Erlangenskom rukopisu“?. PPNP III/2: 211–221. Šmaus, A. (1936). Obeležavanje puta krvlju. PPNP III/2: 255–257. Šmaus, A. (1937). Gavran glasonoša. PPNP IV/1: 1–20. Schmaus, A. (1953). Studije o krajinskoj epici. Zagreb: JAZU. Schmaus, A. (1966). Studein zu balkanischen Balladenmotiven. Zeitschrift für Balkanologije IV: 100–138. Steinmeyer, E. v. (1913). Die jüngeren Handschriften der Erlangen Universitätsbibliothek. Erlangen: Junge.