Vezak veze devet djevojaka

Izvor: Викизворник
Vezak veze devet djevojaka
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama
34. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić




34.

Vezak veze devet djevojaka


0001 Vezak veze devet djevojaka
0002 u presenku, u ranu bosiljku.
0003 Ni o čemu one ne govore,
0004 već o jednoj gospođi Roksandi:
0005 „Što će pusto blago Roksandino,
0006 kada nejma od srca poroda?
0007 A da znade gospođa Roksanda
0008 oda šta bi porod izrodila –
0009 da otide na Mostar na vodu,
0010 da ufati ribu mostarkinju
0011 te da izje ribi desno krilo,
0012 rodila bi sina zlatoruka,
0013 zlatoruka i zlatokosa.“
0014 Slušala je gospođa Roksanda
0015 pak dozvala mlađega djevera:
0016 „Ej djevere, brate nerođeni,
0017 nerođeni kano i rođeni,
0018 danas vezu devet djevojaka
0019 u prisenku, u ranu bosiljku.
0020 Ni o čemu one ne govore
0021 već o meni, gospođi Roksandi:
0022 što će pusto blago Roksandino,
0023 kada nejma od srca poroda?
0024 A da znade gospođa Roksanda
0025 oda šta bi porod izrodila –
0026 da otide na Mostar na vodu,
0027 da ufati ribu mostarkinju,
0028 da odsječe ribi desno krilo,
0029 da odsječe, te da izje mlada,
0030 rodila bi sina zlatoruka,
0031 zlatoruka i zlatokosa.
0032 Veće idi, moj mili djevere,
0033 donesi mi ribu mostarkinju
0034 e da bi mi gospod porod dao.“
0035 Pak otide Roksandini djever
0036 on otide na Mostar na vodu
0037 i ufati ribu mostarkinju
0038 odsiječe joj i obadva krila.
0039 Desno dade svojoj vjernoj ljubi,
0040 lijevo dade gospođi Roksandi
0041 i obadve mlade zatrudneše.
0042 Dođe vrijeme da se čeda rode
0043 i obadve mlade porodiše:
0044 mlađa rodi sina zlatoruka,
0045 zlatoruka i zlatokosa,
0046 a Roksanda zmiju presojnicu.
0047 Ljuto tuži gospođa Roksanda:
0048 „Mili bože, na svemu ti fala,
0049 sad je vedro, a sad je oblačno,
0050 onaka je vjera u djevera
0051 kakono je u moga djevera
0052 te mi uze prvu sreću moju,
0053 prvo čedo, sina zlatoruka,
0054 ostavi mi zmiju presojnicu.“



Intervencije[uredi]

dѣvoѩka (jat = je?)
prѣsenku (jat = e)
p = b (bosiljku)
e = je
i = j (jednoj)
ć = đ (gospođi)
t = d (Roksandi)
ѿ = od
srdca = srca
dѣvera (jat = je?)
ѿsѣče (jat = je)
ωi = joj
lѣvo (jat = ije)
zatrudnese = zatrudneše
vrѣme (jat = ije)
brezoinicu = presojnicu
srѣću (jat = e)
bresoinicu = presojnicu

Napomene[uredi]

 

Komentar[uredi]

Lirsko-epska pesma, bajka u stihu. Rađanje zmije, neverni dever zamenjuje krilo čudesne ribe.
Varijante: Vuk, SNP I: 570-574; Vuk, SNP II, 12, 13; Vuk, SNP, 9 i 10; Krstić 1984: C 3, 6 – Čudnovata trudnoća: 113, C 3, 9, 7 – Žena rađa zmiju: 117, F 3, 3, 3 – Riblje krilo ili meso preduslov da nerotkinja rodi dete: 163 i p. v. 221: 628; K 6, 1 – Dete zlatne kose i zlatnih ruku: 252; v. napomenu uz pesmu br. 21.
Literatura: Bošković-Stulli 1975: 106-110; Milošević-Đorđević 1971: 76-111; Latković 1975: 244-246; Pešić 1988: 547-548; Pešikan-Ljuštanović 2007: 165.

Izvori[uredi]

(Sastavila Snežana Samardžija)

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.

Literatura[uredi]

(Sastavila Snežana Samardžija)

Ajdačić, D. (2004). Prilozi proučavanju folklora balkanskih Slovena. Beograd: Naučno društvo za slovenske umetnosti i kulture. Anonim (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Misao XX/7–8: 505–506. Banašević, N. (1935). Ciklus Marka Kraljevića i odjeci francusko-talijanske viteške književnosti. Skoplje: Skopsko naučno društvo. Bahtin, M. (1978). Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd: Nolit. Bošković-Stulli, M. (1975). Usmena književnost kao umjetnost riječi. Zagreb: Mladost. Bošković-Stulli, M. (1978). Usmena književnost. Bošković-Stulli, M. – Zečević, D. Usmena i pučka književnost. Povijest hrvatske književnosti I. Zagreb: Mladost. Buturović, Đ. (1972–1973). Epska narodna tradicija Muslimana Bosne i Hercegovine od početka XVI vijeka do pojave zbirke Koste Hӧrmanna (1888). Glasnik Zemaljskog muzeja. Etnologija XXVII–XXVIII: 20–41. Vlahović, P. (1956).Tragovi avunkulata u južnoslovenskoj narodnoj poeziji. Glasnik etnografskog muzeja u Beogradu XIX: 206–213. Gezeman, G. (1921). Jedno književnoistorijsko otkriće: Erlangenski rukopis... SKG, NS II/4: 276–278. Gezeman, G. (1926/2002). Studije o južnoslovenskoj narodnoj epici. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Vukova zadužbina; Novi Sad: Matica srpska. Gezeman, G. (1926/1982). Kompoziciona shema i herojsko-epska stilizacija. Ka poetici narodnog pesništva (S. Koljević, prir.). Beograd: Prosveta: 252–283. Damjanov, S. (1987). Graždanski erotikon. Erotske pesme i poslovice u srpskoj književnosti XVIII i početka XIX veka. Niš: Gradina. Delić, L. (2006). Život epske pesme. Ženidba kralja Vukašina u krugu varijanata. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Delić, L. (2008). Pesme s temom velikog grešnika u Bogišićevom zborniku (prilog proučavanju žanrovskog sinkretizma i ,,kompozicionih shema“). Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 301–322. Delić, L. (r). Vukove zbirke epskih pesama u kontekstu ranijih beleženja (teme, junaci, sižejni modeli), rukopis doktorske disertacije [2009]. Delić, L. (2010). Sekula se u zmiju pretvorio – simbolički slojevi i epska dijahronija. Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 317–332. Delić, L. (2011). ,,Bolani Dojčin“ – Putevi geneze i modifikacije pevanja o sukobu ,,bolanog“ junaka s Arapinom. Živa reč. Zbornik u čast. prof. dr Nade Milošević-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 105–126. Delić, L. (2011). Slika o hajducima i uskocima u ranim beleženjima: Erlangenski rukopis. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima VI. Posvećeno uspomeni na prof. dr Radmilu Pešić. Beograd: Filološki fakultet: 183–200. Deretić, J. (1995). Zagonetka Marka Kraljevića. Beograd: SKZ. Deretić, J. (2000). Srpska narodna epika. Beograd: Filip Višnjić. Desnica, B. (1991). Stojan Janković i uskočka Dalmacija. Beograd: SKZ. Detelić, M. (1992). Mitski prostor i epika. Beograd: SANU. Detelić, M. (1996). Urok i nevesta. Poetika epske formule. Beograd: SANU. Drndarski, M. (2001). Na vilinom vijalištu. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Đorđević, T. R. (1937). Beleške iz naše narodne poezije V/21. Lov na Božić. PPNP IV/1: 65–66. Đorđević, T. R. (1938). Što je nebo da je list hartije. LMS CXI/350: 50–54. Đorđević, T. R. (1953/1989). Veštica i vila u našem narodnom verovanju i predanju. Beograd: Narodna biblioteka Srbije – Dečje novine. Zlatković, I. (2006). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Zlatković, I. (2011²). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Jason, H. (2011). Džidovka djevojka in the world of epic. Živa reč. Zbornik u čast prof. dr Nade Miloševiž-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 235–255. Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi. Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi. Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Karanović, Z. (2010). Nebeska nevesta. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Karanović, Z. – Jokić, J. (2009). Smehovno i erotsko u srpskoj narodnoj kulturi i poeziji. Novi Sad: Filozofski fakultet. Kleut, M. (1987). Ivan Senjanin u srpskohrvatskim usmenim pesmama. Novi Sad: Matica srpska. Koljević, S. (1974). Naš junački ep. Beograd: Nolit. Kostić, D. (1926–1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Južnoslovenski filolog VI: 278–295. Kostić, D. (1928). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Književni sever 4: 7–8. Kostić, D. (1933–34). Još jedna bugarštica iz 18. veka u Erlangenskom zborniku. Južnoslovenski filolog XIII: 165–169. Kostić, D. (1935). Pesma o vernom sluzi. Glas SKA CLXVIII: 135–202. Kostić, D. (1935/a). Jedna pesma iz Beograda pre 200 godina. PPNP II/2: 237–239. Kostić, D. (1936). Trag pesme o boju kod Nikopolja. PPNP III/1: 102–105. Kostić, D. (1937). Tumačenje druge knjige Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića. Beograd: Državna štamparija. Krnjević, H. (1978). Muslimanske pesme Erlangenskog rukopisa. Zbornik istorije književnosti SANU 7: 209–268. Krnjević, H. (1978). Antologija narodnih balada. Beograd: SKZ. Krnjević, H. (1980). Živi palimpsesti ili o usmenoj poeziji. Beograd: Nolit. Krnjević, H. (1986). Lirski istočnici. Iz istorije i poetije lirske narodne poezije. Beograd: BIGZ; Priština: Jedinstvo. Krnjević, H. (1988). Skica za vidove kompozicije lirske narodne pesme. Poetika srpske književnosti. Beograd: Institut za književnost i umetnost:117–139. Dizdarević Krnjević, H. (1997). Utva zlatokrila. Delo tvornost tradicije. Beograd: Filip Višnjić. Krstić, B. (1935). Prirodni snovi u našim narodnim pesmama. PPNP II/2: 217–227. Krstić, B. (1939). Konj kao proročka životinja. PPNP VI/2: 245–251. Krstić, B. (1984). Indeks motiva narodnih pesama balkanskih Slovena. Beograd: SANU. Latković, V. (1955). D. J. Popović. Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. PKJIF HHI/1–2: 157–159. Latković, V. (1975). Narodna književnost. Beograd: Naučna knjiga. Leskovac, M. (1979). Bećarac. Antologija. Novi Sad: Matica srpska. Loma. A. (2002). Prakosovo. Slovenski i indoevropski koreni srpske epike. Beograd: Balkanološki institut SANU. Lukić M. – Zlatković, I. (1996). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću. Beograd: Novi dani. Lukić M. – Zlatković, I. (2005²). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Ljubinković, N. (2000). Pjevanija crnogorska i hercegovačka Sime Milutinovića Sarajlije. Beograd: Rad – KPZ Srbije. Maretić, T. (1914.). Tri priloga našoj narodnoj epici. Rad JAZU 205: 221–229. Maretić, T. (1966). Naša narodna epika. Beograd: Nolit. Marinković, B. (1966). Srpska građanska poezija 18. i s početka 19. stoleća. Beograd: Prosveta: 75–78. Marinković, R. (1998). Svetorodna gospoda srpska. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Matić, S. (1958). Beleške i objašnjenja za drugu knjigu Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića. Beograd: Prosveta. Matić, S. (1964). Naš narodni ep i naš stih. Novi Sad: Matica srpska. Matić, S. (1972). Novi ogledi o našem narodnom epu. Novi Sad: Matica srpska. Matešić, J. (1959). Die Erlanger serbokroatische Liederhandschrift. München: O. Sanger. Medenica, R. (1934). Muž na svadbi svoje žene. PPNP I/1: 33–61. Medenica, R. (1938). Delija–devojka. PPNP V/2: 260–265. Medenica, R. (1965). Banović Strahinja u krugu varijanata i tema o neveri žene u našoj narodnoj epici. Beograd: SANU. Medenica, R. – Aranitović, D. (1987). Erlangenski rukopis. Zbornik starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Nikšić: Univerzitetska riječ. Milošević-Đorđević, N. (1971). Zajednička tematsko-sižejna osnova srpskohrvatskih neistorijskih epskih pesama i prozne tradicije. Beograd: Filološki fakultet. Nazečić, S. (1959). Iz naše narodne epike I. hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma. Sarajevo: Svjetlost. Nedeljković, M. (1990). Godišnji običaji u Srba. Beograd: Vuk Karadžić. Nedić, V. (1965). Napomene i objašnjenja uz: Pjesnarice 1814, 1815, Sabrana dela V. S. Karadžića I. Beograd: Prosveta. Nedić, V. (1966). Napomene u: T. Maretić. Naša narodna epika. Beograd: Nolit: 331–343. Nedić, V. (1971). Istorijska sećanja u jednoj staroj pesmi o Zmaj-Despotu Vuku. Erlangenski rukopis, br. 59. Serta slavica in memoriam Aloisii Schmauss. München: 536–537. Nedić, V. (1975). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela V. S. Karadžića IV. Beograd: Prosveta. Nedić, V. (1976). O usmenom pesništvu. Beograd: SKZ. Nedić, V. (1977). Antologija narodnih lirskih pesama. Beograd: SKZ. Nedić, V. (1981). Vukovi pevači. Novi Sad: Matica srpska. Novaković, S. (1880). Stara narodna pesma o odlasku sv. Save u kaluđere. Otadžbina IV: 41–60, 220–235. Pavlović, M. (1982). Antologija lirske narodne poezije. Beograd: Vuk Karadžić. Pavlović, M. (1986). Obredno i govorno delo. Beograd: Prosveta. Pandurević, J. (2005). Prilog proučavanju avunkulata u srpskim narodnim pjesmama. Tradicija i savremenost. Banja Luka: Filozofski fakultet: 395–403. Pandurević, J. (2005/a). Narodne pjesme o ženi koja izdaje sina da bi sačuvala brata. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik LIII/1–3: 83–96. Pandurević, J. (2008). Novelističke pjesme u ,,Bosanskoj vili“. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 359–388. Pantić, M. (1971). Rad na proučavanju predvukovske narodne poezije kod Jugoslovena. ZMSS I: 117–122. Pantić, M. (1964). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta. Pantić, M. (20022). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta. Pantić, M. (1984). Susreti s prošlošću. Beograd: Prosveta. Petković, D. (2008). Tipologija epskih pesama o ženidbi junaka. Beograd: Čigoja štampa. Petković, D. (2010). Viteške igre i nadmetanja u junačkim pesmama (u starijim zapisima, Vukovim zbirkama i ,,Pjevaniji crnogorskoj i hercegovačkoj“).Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 333–344. Pešikan-Ljuštanović, Lj. (2002). Zmaj despot Vuk – mit, istorija, pesma. Novi Sad: Matica srpska. Pešikan-Ljuštanović, Lj. ( 2007). Stanaja selo zapali. Novi Sad: DOO Dnevnik. Pešić, R. (1967/1972). Stariji sloj pesama o uskocima. Anali Filološkog fakulteta 7: 49–65. Narodna književnost. Srpska književnost u književnoj kritici 2 (V. Nedić, prir.). Beograd: Nolit: 260–284. Pešić, R. (1976). Dva stara epska motiva. PKJIF XIII/1–4: 86–95. Pešić, R. (1979). Oranje Marka Kraljevića. LMS 155/424: 279–291. Pešić, R. (1988). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela V. S. Karadžića V. Beograd: Prosveta. Pešić, R. – Milošević-Đorđević, N. (1984). Narodna književnost. Beograd: Vuk Karadžić. Polenaković, H. (1937). Nekoliko još priloga o pisanju krvlju u našoj književnosti. PPNP IV/1: 29–132. Popović, D. J. (1954). Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. Godišnjak Muzeja grada Beograda I: 105–110. Popović, P. (1919). Iz književnosti, sv. 2. Beograd: Geca Kon: 17–32. Popović, P. (1932). Noviji radovi o našoj narodnoj poeziji. Misao XL/5–6: 225–236. Prohaska, D. (1928). Najstariji rukopis srpsko-hrvatskih narodnih pesama. Književni sever IV/7–9: 392–396. Putilov, B. N. (1985). Junački ep Crnogoraca. Titograd: Univerzitetska riječ – Pobjeda. Radulović, N. (2003). Simbolični snovi u usmenoj epici. Književna istorija XXXV/119: 25–46. Radulović, N.(2005). Dve metamorfoze u našoj epici.Svet reči IX/19–20: 40–42. Radulović, N.(2005/a). Tipologija preoblačenja u usmenoj epici. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu I: 107–113. Rodić, M. – Srdić, R. (2001). Knežopoljske narodne pjesme. Beograd: GEA. Samardžija, S. (1989). Novo izdanje ,,Erlangenskog rukopisa“. PKJIF LIII–LIV/1–4: 184– 199. Samardžija, S. (2001). Antologija epskih narodnih pesama. Beograd: Narodna knjiga. Samardžija, S. (2004). Parodija u usmenoj književnosti. Beograd: Narodna knjiga – Alfa. Samardžija, S. (2005). Slojevi jedne metafore (između kalendarske godine i patrijarhalne zadruge). Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu 2: 39–73. Samardžija, S. (2007). Obredna stvarnost i metafora u jednoj pesmi iz ,,Erlangenskog rukopisa“. Zbornik referata i saopštenja sa međunarodnog naučnog sastanka slavista u Vukove dane 36/2: 141–152. Samardžija, S. (2008). Biografije epskih junaka. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Samardžić, R. (1978). Usmena narodna hronika. Novi Sad: Matica srpska. Slovenska mitologija. Enciklopedijski rečnik. (2001). (S. M. Tolstoj – Lj. Radenković, prir.). Beograd: Zepter book world. Stajić, B. (1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). LMS C/312: 169–171. Stefanović, S. (1936). Sunčani mit u našoj narodnoj poeziji. PPNP VI/1: 35–42. Suvajdžić, B. (1998). Narodna književnost. Epske pesme u starijim zapisima. Beograd: Filološki fakultet; Kragujevac: „Nova svetlost“. Suvajdžić, B. (2003). Epske pesme o hajducima i uskocima. Beograd: Gutenbergova galaksija. Suvajdžić, B. (2005). Junaci i maske. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije. Suvajdžić, B. (2008). Od tradicije do usmenog ,,teksta“ – inicijalne formule u pesmama o hajducima. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 147–189. Ćorović, V. (1936). Narodna pesma o ženidbi vojvode Vojina. PPNP III/2: 180–191. Čajkanović, V. (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). SKG, NS XVIII/2: 147–148. Šimčik, A. (1927). Nova knjiga starih jugoslovenskih narodnih pjesama. Hrvatska prosvjeta XIV/3: 69–70, 4: 116–119. Šimčik, A. (1931–1932). Pozivanje na mejdan preslicom. Nastavni vjesnik XL: 313–318. Šimčik, A. (1932). Kad bi nebo padnulo na junačku crnu zemlju. Hrvatska prosvjeta XIX/5: 116–118. Šmaus, A. (1936). Ima li bugarštica u ,,Erlangenskom rukopisu“?. PPNP III/2: 211–221. Šmaus, A. (1936). Obeležavanje puta krvlju. PPNP III/2: 255–257. Šmaus, A. (1937). Gavran glasonoša. PPNP IV/1: 1–20. Schmaus, A. (1953). Studije o krajinskoj epici. Zagreb: JAZU. Schmaus, A. (1966). Studein zu balkanischen Balladenmotiven. Zeitschrift für Balkanologije IV: 100–138. Steinmeyer, E. v. (1913). Die jüngeren Handschriften der Erlangen Universitätsbibliothek. Erlangen: Junge.