Ali-aginica

Izvor: Викизворник
Idi na navigaciju Idi na pretragu


Ali-aginica

Razboli se aga Aliaga
Pod Almišom, čuvajući grada.
Sve su njega kokte oblazile,
Oblazile majke i sestrice;
Ne oblazi mlada aginica, 5
Jer je mlada skoro dovedena.
Zato joj se sramota gođaše.
Nato s’ aga vrlo rasrdio,
Pa joj piše listak knjige b’jele:
„Zakolji se, u dvor’ me ne čekaj! 10
Više kule jasen-gora raste,
A pod kulom hladna voda teče;
Oli bježi u goru zelenu,
Oli skoči u vodu studenu!"
Knjigu štije mlada aginica, 15
Knjigu štije, grozne suze lije.
Pitala je stara svekrvica:
„Koja ti je cviliti nevolja?"
Odgovara mlada aginica:
"Pomiri me s agom Aliagom! 20
Dat ću tebi tanko ruho moje,
I dat ću ti golemo vjenčanje[1]."
— „„Ne bih tebe s agom pomirila,
Da mi dadeš tanko ruho svoje,
Da mi dadeš golemo vjenčanje, 25
Da mi dadeš mumra[2] srebrnoga,
I mumurluk od suhoga zlata;
Ne bih tebe pomirila s agom.
Istom one tako u riječi,
Al ti zveknu na avliskim vratim’, 30
A kad zveknu, dobar konjic skikna.
Misli jadna Aliaginica,
Misli jadna, da je Aliaga;
Stade bježat uz bijelu kulu,
Gologlava bez b’jela poglavja, 35
Raspasana bez svilena pasa,
Bosonoga bez žutih papuča.
Ona bježi uz goru zelenu,
Da se skače u vodu studenu.
Za njom trči d’jete mali aga: 40
„Ne bjež’, majko, uz goru zelenu!
Ne skač’, majko, u vodu studenu!
Nije babo aga Aliaga,
Već je sinak aga Mehmed-aga;
Ja sam babu s tobom pomirio[3]."

Murat Sipan vinjeta.jpg



Reference[uredi]

  1. prćija - što je donela od oca
  2. svijećnjak
  3. kako se vidi, ova je pjesma varijanta čuvene ˝Hasan-aginice˝ (br. 170), samo što ovdje sin izmiruje oca s majkom; pjesmu je zapisao Nikola Tommaseo.

Izvor[uredi]

Hrvatske narodne pjesme, skupila i izdala Matica hrvatska. Ženske pjesme (Romance i balade), knjiga peta, uredio Dr Nikola Andrić, Zagreb, str. 179-180.

Izabrane narodne pjesme II, ženske, priredio Dr. Nikola Andrić, u Zagrebu, 1913, Tisak Kralj. zemaljske tiskare., str. 167-168.