Alipašin sin Usein i njegova draga

Izvor: Викизворник
Alipašin sin Usein i njegova draga
Pisac: Narodna pesma
Erlangerski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama
58. Pesma Erlangenskog rukopisa. Priredile Mirjana Detelić, Snežana Samardžija i Lidija Delić




58.

Alipašin sin Usein i njegova draga


0001 Knjigu piše c[a]re gospodine
0002 te je šalje paši Ali-paši:
0003 „Da si brže, pašo Ali-pašo,
0004 da si brže pod Budim na vojsku
0005 i povedi sina Useina.“
0006 A kad čuo sine Useine
0007 da će ići pod Budim na vojsku,
0008 da on moli svoju staru majku:
0009 „A boga ti, moja stara majko,
0010 moli, majko, mojega babajka
0011 da ne idem pod Budim na vojsku.“
0012 Al' mu veli mila stara majka:
0013 „Idi, sine, pod Budim na vojsku,
0014 idi, sinko, ako ćeš ne doći
0015 nek u tebe tvoje srce pukne,
0016 i u tebi i u tvojoj dragoj.“
0017 A kad čuo sine Useine,
0018 on uzja[ha] dobra konja svoga
0019 pak otide pod Budim na vojsku.
0020 Daleko ga ugledala draga,
0021 ugledala draga sa čardaka.
0022 Manu draga srmajli maramom:
0023 „Naj ti, dragi, srmajli maramu
0024 čim ćeš ljuti znojak otirati
0025 kada dođeš pod Budim u vojsku.“
0026 Daleko se Uso povratio
0027 pake dođe dragoj do čardaka,
0028 pake sveza đogu konja svoga
0029 te odšeta gore na čardake,
0030 pake dragoj govoriti pođe:
0031 „Zbogom ostaj, draga dušo moja,
0032 jal['] ti doći, jal['] ti i ne doći,
0033 pre ne doći nego doći, dušo.“
0034 Al['] mu draga govoriti pođe:
0035 „Idi, dragi, i opet mi dođi.
0036 Ako mi te ljuta rana nađe,
0037 preboli je, umreti mi nemoj
0038 svojoj dragoj opet natrag dođi,
0039 svoju dragu i opet obljubi.“
0040 Ali momče govoriti pođe:
0041 „Bog ubio moju staru majku
0042 koja, dušo, tebe meni ne da
0043 već me posla pod Budim na vojsku.
0044 Ja ću, dušo, ondi poginuti.“
0045 Al['] mu draga govoriti pođe:
0046 „Momče, dušo, bog te ne ubio
0047 a bog ubio tvoju milu majku
0048 koja tebe sa mnom rastavila
0049 te te posla pod Budim na vojsku.“
0050 Tri put soko poljubio dragu
0051 pak uzja[ha] dobra konja svoga.
0052 Kada vojska sva pod Budim pođe,
0053 svaki veli : „zbogom ostaj majko“
0054 al ne veli Useine sine.
0055 Useinu vrlo žao bi[l]o
0056 daleko se natrag povratio
0057 pake veli: „zbogom ostaj, majko“
0058 pake majku u ruku poljubi.
0059 Al mu veli mila stara majka:
0060 „Idi sinko, pođi u dobri čas!
0061 Idi, sinko, ako ćeš ne doći
0062 nek u tebi tvoje srce pukne
0063 i u tebi, i u tvojoj dragoj.“
0064 A kad čuo sine Useine,
0065 da on konju govoriti pođe:
0066 „Ao dorate, moj po bogu brate,
0067 mogu li se u te pouzdati
0068 da ja stignem pod Budima vojsku?“
0069 Ali dorat ništa i ne haje,
0070 nogom kopa i ušima striže
0071 pak otide pod Budim na vojsku
0072 kod Budima vojsku sastigao.
0073 Kad je bio pod Budim na vojsku,
0074 puče puška, z[a] njom [i] lubarda –
0075 mili bože, udari li koga?
0076 Bogme udari sina Useina.
0077 Mrtav Uso crnoj zemlji pade,
0078 mrtav pade pake govoraše:
0079 „Ah junaci, draga braćo moja,
0080 ufatite doru konja moga
0081 da ne vrišti po vojsci c[a]revoj,
0082 da ne lomi sedla srebrnoga,
0083 da ne kida pozlaćena uzda.“
0084 Junaci su za boga primali
0085 doru su mu konja ufatili
0086 dovedoše sinu Useinu.
0087 Pak Usein tiho progovara:
0088 „Ao junaci, draga braćo moja,
0089 vodite mi doru konja moga
0090 i metnite moju britku sablju
0091 o sedlu dobra konja moga
0092 i moj kalpak i bijelo perje
0093 pak pošljite mojoj staroj majki
0094 neka vidi moja stara majka
0095 kud je svoga sina opravila,
0096 opravila pod Budim na vojsku.
0097 Otišao, pak nije došao.“



Intervencije[uredi]

knigu = knjigu
c' re = care
b = p (pašo)
i = j (vojsku)
onь = on
i= j (majko)
srdce = srce
tebѣ ( jat = i)
ioi = joj
uziѩ (uzjaha?)
ѿide = otide
sr'mailim = srmajli
snoѩkь ѿerati = znojak otirati
ć = đ (dođeš)
z = s (Uso)
ćoku = đogu
s = z (zbogom)
ѩlь = jal
lюta = ljuta
um'rѣti (jat = e)
ѡblюbi = obljubi
u = o (momče)
biѡ = bilo
tebѣ = tebi (jat = i)
p = b (lubarda)
sь = za
usta = uzda
bѣlo (jat = ije)
poš'lѥte = pošljite
udarila = udari li
prit'ku = britku
lita = kida
zem'li = zemlji
t = d (kida)
i= i (primali)
e = je

Napomene[uredi]


 

Komentar[uredi]

Epska pesma – lirsko-epska pesma, balada. Majka se protivi izabranici svoga sina i proklinje ga kad ode u rat. Smrtno ranjen junak ostavlja amanet družini i majci.
Varijante: sa drugačijim ishodom, koji ukazuje na odnos između motiva i žanra u ER 104, 105. Krstić 1984: B 12, 5, 2 – Majka proklinje sina: 76-77. V. takođe ER br. Varijante: ER 56, 65, 213; Krstić 1984: H 4, 1, 36 – Mati ne da sinu da se oženi devojkom koju voli: 194; Krstić 1984: L 12, 21 – Mati oženi sina nedragom. On na dan svadbe umire ili se ubije, devojka takođe: 270 i p. v. 174: 621.
Literatura: Schmaus 1953: 232, v. napomene uz pesmu br. 56.

Izvori[uredi]

(Sastavila Snežana Samardžija)

Bogišić, V. (1878/2003²). Narodne pjesme iz starijih najviše primorskih zapisa. Beograd: SUD; Gornji Milanovac: Lio.
Gezeman, G. (1925). Erlangenski rukopis starih srpskohrvatskih narodnih pesama. Sremski Karlovci: SKA.
Karadžić, V. S. (1814–1815/1965). Mala prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica (1814). Narodna srbska pjesnarica (1815). Sabrana dela Vuka Karadžića I (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1818/1966). Srpski rječnik (1818). Sabrana dela Vuka Karadžića II (P. Ivić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1821, 1853/1988). Srpske narodne pripovijetke. Sabrana dela Vuka Karadžića III (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1841/1975). Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela Vuka Karadžića IV (V. Nedić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1845/1988). Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela Vuka Karadžića V (R. Pešić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1846/1988). Srpske narodne pjesme III. Sabrana dela Vuka Karadžića VI (R. Samardžić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1849/1987). Srpske narodne poslovice. Sabrana dela Vuka Karadžića IH (M. Pantić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1852/1986–1987). Srpski rječnik (1852). Sabrana dela Vuka Karadžića XI/1–2 (J. Kašić). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1862/1986). Srpske narodne pjesme IV. Sabrana dela Vuka KaradžićaVII (Lj. Zuković). Beograd: Prosveta.
Karadžić, V. S. (1891–1902/1932–1936²). Srpske narodne pjesme V–IX. Državno izdanje (Lj. Stojanović). Beograd: SKA.
Karadžić, V. S. (1973–1974). Srpske narodne pjesme iz neobjavljenih rukopisa Vuka Stef. Karadžića I–IV (Ž. Mladenović – V. Nedić). Beograd: SANU.
Milutinović Sarajlija, S. (1833, 1837/1990). Pjevanija crnogorska i hercegovačka (D. Aranitović). Nikšić: Univerzitetska riječ.
Petranović, B. (1867–1870/1989). Srpske narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine I–III (N. Kilibarda). Sarajevo: Svjetlost.
Petrović Njegoš, P. (1846/1951). Ogledalo srpsko. Celokupna djela V (R. Bošković – V. Latković). Beograd: Prosveta.
Daničić, Gj. (1871). Poslovice. Zagreb: Knjižarnica Fr. Župana (Albrechta i Fiedlera).
Hӧrmann, K. (1888–1889/1990²). Narodne pjesme Muslimana u Bosni i Hercegovini I–II (Đ.
Buturović). Sarajevo: Svjetlost.Jukić, I. F. (1858). Narodne piesme bosanske i hercegovačke I. Piesme junačke. Osijek: Izdao O. Filip Kunić.
Kuhač, F. Š. (1878–1881). Južnoslavjenske narodne popievke I–IV. Zagreb.
Kukuljević Sakcinski, I. (1842–1847). Narodne pěsme puka hàrvatskoga. Različita děla IV. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.
Kurelac, F. (1871). Jačke ili narodne pěsme prostoga i neprostoga puka hrvatskoga po župah Šoprunckoj, Mošonskoj i Želěznoj na Ugrih. Zagreb: Slovi Dragutina Albrechta.
Marjanović, L. (1864). Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju u gornjoj Hrvatskoj Krajini I.Zagreb: Troškom i tiskom A. Jakića.
Vraz, S. (1839). Narodne pěsni ilirske I. Zagreb: Tiskom kr. pov. ilir. n. tiskarne Ljudevita Gaja.Zbornik, ZNŽOJS: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. Zagreb: JAZU.
Zovko, I. (1888). Hercegovke i Bosanke: 100 najradije pjevanih ženskih pjesana I. Sarajevo: Tisak i naklada tiskare Spindler i Loschner.

Literatura[uredi]

(Sastavila Snežana Samardžija)

Ajdačić, D. (2004). Prilozi proučavanju folklora balkanskih Slovena. Beograd: Naučno
društvo za slovenske umetnosti i kulture.
Anonim (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Misao XX/7–8: 505–506.
Banašević, N. (1935). Ciklus Marka Kraljevića i odjeci francusko-talijanske viteške
književnosti. Skoplje: Skopsko naučno društvo.
Bahtin, M. (1978). Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse. Beograd: Nolit.
Bošković-Stulli, M. (1975). Usmena književnost kao umjetnost riječi. Zagreb: Mladost.
Bošković-Stulli, M. (1978). Usmena književnost. Bošković-Stulli, M. – Zečević, D. Usmena i pučka književnost. Povijest hrvatske književnosti I. Zagreb: Mladost.
Buturović, Đ. (1972–1973). Epska narodna tradicija Muslimana Bosne i Hercegovine od početka XVI vijeka do pojave zbirke Koste Hӧrmanna (1888). Glasnik Zemaljskog muzeja.
Etnologija XXVII–XXVIII: 20–41.
Vlahović, P. (1956).Tragovi avunkulata u južnoslovenskoj narodnoj poeziji. Glasnik
etnografskog muzeja u Beogradu XIX: 206–213.
Gezeman, G. (1921). Jedno književnoistorijsko otkriće: Erlangenski rukopis... SKG, NS
II/4: 276–278.
Gezeman, G. (1926/2002). Studije o južnoslovenskoj narodnoj epici. Beograd: Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva – Vukova zadužbina; Novi Sad: Matica srpska.
Gezeman, G. (1926/1982). Kompoziciona shema i herojsko-epska stilizacija. Ka poetici
narodnog pesništva (S. Koljević, prir.). Beograd: Prosveta: 252–283.
Damjanov, S. (1987). Graždanski erotikon. Erotske pesme i poslovice u srpskoj
književnosti XVIII i početka XIX veka. Niš: Gradina.
Delić, L. (2006). Život epske pesme. Ženidba kralja Vukašina u krugu varijanata.
Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Delić, L. (2008). Pesme s temom velikog grešnika u Bogišićevom zborniku (prilog
proučavanju žanrovskog sinkretizma i ,,kompozicionih shema“). Srpsko usmeno
stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 301–322.
Delić, L. (r). Vukove zbirke epskih pesama u kontekstu ranijih beleženja (teme, junaci,
sižejni modeli), rukopis doktorske disertacije [2009].
Delić, L. (2010). Sekula se u zmiju pretvorio – simbolički slojevi i epska dijahronija.
Folklor – poetika – književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu
Matickom. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 317–332.
Delić, L. (2011). ,,Bolani Dojčin“ – Putevi geneze i modifikacije pevanja o sukobu
,,bolanog“ junaka s Arapinom. Živa reč. Zbornik u čast. prof. dr Nade
Milošević-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU – Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 105–126.
Delić, L. (2011). Slika o hajducima i uskocima u ranim beleženjima: Erlangenski
rukopis. Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim
književnostima VI. Posvećeno uspomeni na prof. dr Radmilu Pešić. Beograd:
Filološki fakultet: 183–200.
Deretić, J. (1995). Zagonetka Marka Kraljevića. Beograd: SKZ.
Deretić, J. (2000). Srpska narodna epika. Beograd: Filip Višnjić.
Desnica, B. (1991). Stojan Janković i uskočka Dalmacija. Beograd: SKZ.
Detelić, M. (1992). Mitski prostor i epika. Beograd: SANU.
Detelić, M. (1996). Urok i nevesta. Poetika epske formule. Beograd: SANU.
Drndarski, M. (2001). Na vilinom vijalištu. Beograd: Rad – KPZ Srbije.
Đorđević, T. R. (1937). Beleške iz naše narodne poezije V/21. Lov na Božić. PPNP IV/1:
65–66.
Đorđević, T. R. (1938). Što je nebo da je list hartije. LMS CXI/350: 50–54.
Đorđević, T. R. (1953/1989). Veštica i vila u našem narodnom verovanju i predanju.
Beograd: Narodna biblioteka Srbije – Dečje novine.
Zlatković, I. (2006). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Rad – KPZ Srbije.
Zlatković, I. (2011²). Epska biografija Kraljevića Marka. Beograd: Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva.
Jason, H. (2011). Džidovka djevojka in the world of epic. Živa reč. Zbornik u čast prof. dr
Nade Miloševiž-Đorđević. Beograd: Balkanološki institut SANU –
Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu: 235–255.
Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi.
Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirsko-epske usmene poezije. Beograd: Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva.
Karanović, Z. (1998). Antologija srpske lirske usmene poezije. Novi Sad: Svetovi.
Karanović, Z. (2010). Antologija srpske lirske usmene poezije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Karanović, Z. (2010). Nebeska nevesta. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost
Srbije.
Karanović, Z. – Jokić, J. (2009). Smehovno i erotsko u srpskoj narodnoj kulturi i poeziji. Novi Sad: Filozofski fakultet.
Kleut, M. (1987). Ivan Senjanin u srpskohrvatskim usmenim pesmama. Novi Sad: Matica
srpska.
Koljević, S. (1974). Naš junački ep. Beograd: Nolit.
Kostić, D. (1926–1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Južnoslovenski filolog VI:
278–295.
Kostić, D. (1928). Erlangenski rukopis (.../prikaz). Književni sever 4: 7–8.
Kostić, D. (1933–34). Još jedna bugarštica iz 18. veka u Erlangenskom zborniku.
Južnoslovenski filolog XIII: 165–169.
Kostić, D. (1935). Pesma o vernom sluzi. Glas SKA CLXVIII: 135–202.
Kostić, D. (1935/a). Jedna pesma iz Beograda pre 200 godina. PPNP II/2: 237–239.
Kostić, D. (1936). Trag pesme o boju kod Nikopolja. PPNP III/1: 102–105.
Kostić, D. (1937). Tumačenje druge knjige Srpskih narodnih pjesama V. S. Karadžića.
Beograd: Državna štamparija.
Krnjević, H. (1978). Muslimanske pesme Erlangenskog rukopisa. Zbornik istorije
književnosti SANU 7: 209–268.
Krnjević, H. (1978). Antologija narodnih balada. Beograd: SKZ.
Krnjević, H. (1980). Živi palimpsesti ili o usmenoj poeziji. Beograd: Nolit.
Krnjević, H. (1986). Lirski istočnici. Iz istorije i poetije lirske narodne poezije. Beograd: BIGZ; Priština: Jedinstvo.
Krnjević, H. (1988). Skica za vidove kompozicije lirske narodne pesme. Poetika srpske
književnosti. Beograd: Institut za književnost i umetnost:117–139.
Dizdarević Krnjević, H. (1997). Utva zlatokrila. Delo tvornost tradicije. Beograd:
Filip Višnjić.
Krstić, B. (1935). Prirodni snovi u našim narodnim pesmama. PPNP II/2: 217–227.
Krstić, B. (1939). Konj kao proročka životinja. PPNP VI/2: 245–251.
Krstić, B. (1984). Indeks motiva narodnih pesama balkanskih Slovena. Beograd: SANU.
Latković, V. (1955). D. J. Popović. Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. PKJIF HHI/1–2: 157–159.
Latković, V. (1975). Narodna književnost. Beograd: Naučna knjiga.
Leskovac, M. (1979). Bećarac. Antologija. Novi Sad: Matica srpska.
Loma. A. (2002). Prakosovo. Slovenski i indoevropski koreni srpske epike. Beograd:
Balkanološki institut SANU.
Lukić M. – Zlatković, I. (1996). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću.
Beograd: Novi dani.
Lukić M. – Zlatković, I. (2005²). Antologija narodnih pesama o Marku Kraljeviću.
Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Ljubinković, N. (2000). Pjevanija crnogorska i hercegovačka Sime Milutinovića
Sarajlije. Beograd: Rad – KPZ Srbije.
Maretić, T. (1914.). Tri priloga našoj narodnoj epici. Rad JAZU 205: 221–229.
Maretić, T. (1966). Naša narodna epika. Beograd: Nolit.
Marinković, B. (1966). Srpska građanska poezija 18. i s početka 19. stoleća. Beograd:
Prosveta: 75–78.
Marinković, R. (1998). Svetorodna gospoda srpska. Beograd: Društvo za srpski jezik i
književnost Srbije.
Matić, S. (1958). Beleške i objašnjenja za drugu knjigu Srpskih narodnih pjesama V. S.
Karadžića. Beograd: Prosveta.
Matić, S. (1964). Naš narodni ep i naš stih. Novi Sad: Matica srpska.
Matić, S. (1972). Novi ogledi o našem narodnom epu. Novi Sad: Matica srpska.
Matešić, J. (1959). Die Erlanger serbokroatische Liederhandschrift. München: O. Sanger.
Medenica, R. (1934). Muž na svadbi svoje žene. PPNP I/1: 33–61.
Medenica, R. (1938). Delija–devojka. PPNP V/2: 260–265.
Medenica, R. (1965). Banović Strahinja u krugu varijanata i tema o neveri žene u našoj
narodnoj epici. Beograd: SANU.
Medenica, R. – Aranitović, D. (1987). Erlangenski rukopis. Zbornik starih
srpskohrvatskih narodnih pesama. Nikšić: Univerzitetska riječ.
Milošević-Đorđević, N. (1971). Zajednička tematsko-sižejna osnova srpskohrvatskih
neistorijskih epskih pesama i prozne tradicije. Beograd: Filološki fakultet.
Nazečić, S. (1959). Iz naše narodne epike I. hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma. Sarajevo: Svjetlost.
Nedeljković, M. (1990). Godišnji običaji u Srba. Beograd: Vuk Karadžić.
Nedić, V. (1965). Napomene i objašnjenja uz: Pjesnarice 1814, 1815, Sabrana dela V. S.
Karadžića I. Beograd: Prosveta.
Nedić, V. (1966). Napomene u: T. Maretić. Naša narodna epika. Beograd: Nolit: 331–343.
Nedić, V. (1971). Istorijska sećanja u jednoj staroj pesmi o Zmaj-Despotu Vuku.
Erlangenski rukopis, br. 59. Serta slavica in memoriam Aloisii Schmauss. München:
536–537.
Nedić, V. (1975). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme I. Sabrana dela V. S.
Karadžića IV. Beograd: Prosveta.
Nedić, V. (1976). O usmenom pesništvu. Beograd: SKZ.
Nedić, V. (1977). Antologija narodnih lirskih pesama. Beograd: SKZ.
Nedić, V. (1981). Vukovi pevači. Novi Sad: Matica srpska.
Novaković, S. (1880). Stara narodna pesma o odlasku sv. Save u kaluđere. Otadžbina IV:
41–60, 220–235.
Pavlović, M. (1982). Antologija lirske narodne poezije. Beograd: Vuk Karadžić.
Pavlović, M. (1986). Obredno i govorno delo. Beograd: Prosveta.
Pandurević, J. (2005). Prilog proučavanju avunkulata u srpskim narodnim pjesmama.
Tradicija i savremenost. Banja Luka: Filozofski fakultet: 395–403.
Pandurević, J. (2005/a). Narodne pjesme o ženi koja izdaje sina da bi sačuvala brata.
Zbornik Matice srpske za književnost i jezik LIII/1–3: 83–96.
Pandurević, J. (2008). Novelističke pjesme u ,,Bosanskoj vili“. Srpsko usmeno
stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i umetnost: 359–388.
Pantić, M. (1971). Rad na proučavanju predvukovske narodne poezije kod Jugoslovena.
ZMSS I: 117–122.
Pantić, M. (1964). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta.
Pantić, M. (20022). Narodne pesme u zapisima XV – XVIII veka. Beograd: Prosveta.
Pantić, M. (1984). Susreti s prošlošću. Beograd: Prosveta.
Petković, D. (2008). Tipologija epskih pesama o ženidbi junaka. Beograd: Čigoja štampa.
Petković, D. (2010). Viteške igre i nadmetanja u junačkim pesmama (u starijim zapisima,
Vukovim zbirkama i ,,Pjevaniji crnogorskoj i hercegovačkoj“).Folklor – poetika
– književna periodika. Zbornik radova posvećen Miodragu Matickom. Beograd:
Institut za književnost i umetnost: 333–344.
Pešikan-Ljuštanović, Lj. (2002). Zmaj despot Vuk – mit, istorija, pesma. Novi Sad:
Matica srpska.
Pešikan-Ljuštanović, Lj. ( 2007). Stanaja selo zapali. Novi Sad: DOO Dnevnik.
Pešić, R. (1967/1972). Stariji sloj pesama o uskocima. Anali Filološkog fakulteta 7:
49–65. Narodna književnost. Srpska književnost u književnoj kritici 2 (V.
Nedić, prir.). Beograd: Nolit: 260–284.
Pešić, R. (1976). Dva stara epska motiva. PKJIF XIII/1–4: 86–95.
Pešić, R. (1979). Oranje Marka Kraljevića. LMS 155/424: 279–291.
Pešić, R. (1988). Napomene i objašnjenja uz: Srpske narodne pjesme II. Sabrana dela V. S.
Karadžića V. Beograd: Prosveta.
Pešić, R. – Milošević-Đorđević, N. (1984). Narodna književnost. Beograd: Vuk Karadžić.
Polenaković, H. (1937). Nekoliko još priloga o pisanju krvlju u našoj književnosti.
PPNP IV/1: 29–132.
Popović, D. J. (1954). Ko je autor, gde i kako je nastao Erlangenski rukopis. Godišnjak
Muzeja grada Beograda I: 105–110.
Popović, P. (1919). Iz književnosti, sv. 2. Beograd: Geca Kon: 17–32.
Popović, P. (1932). Noviji radovi o našoj narodnoj poeziji. Misao XL/5–6: 225–236.
Prohaska, D. (1928). Najstariji rukopis srpsko-hrvatskih narodnih pesama. Književni sever IV/7–9: 392–396.
Putilov, B. N. (1985). Junački ep Crnogoraca. Titograd: Univerzitetska riječ – Pobjeda.
Radulović, N. (2003). Simbolični snovi u usmenoj epici. Književna istorija
XXXV/119: 25–46.
Radulović, N.(2005). Dve metamorfoze u našoj epici.Svet reči IX/19–20: 40–42.
Radulović, N.(2005/a). Tipologija preoblačenja u usmenoj epici. Godišnjak Katedre za
srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta
u Beogradu I: 107–113.
Rodić, M. – Srdić, R. (2001). Knežopoljske narodne pjesme. Beograd: GEA.
Samardžija, S. (1989). Novo izdanje ,,Erlangenskog rukopisa“. PKJIF LIII–LIV/1–4: 184–
199.
Samardžija, S. (2001). Antologija epskih narodnih pesama. Beograd: Narodna knjiga.
Samardžija, S. (2004). Parodija u usmenoj književnosti. Beograd: Narodna knjiga – Alfa.
Samardžija, S. (2005). Slojevi jedne metafore (između kalendarske godine i patrijarhalne
zadruge). Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu 2: 39–73.
Samardžija, S. (2007). Obredna stvarnost i metafora u jednoj pesmi iz ,,Erlangenskog
rukopisa“. Zbornik referata i saopštenja sa međunarodnog naučnog sastanka
slavista u Vukove dane 36/2: 141–152.
Samardžija, S. (2008). Biografije epskih junaka. Beograd: Društvo za srpski jezik i
književnost Srbije.
Samardžić, R. (1978). Usmena narodna hronika. Novi Sad: Matica srpska.
Slovenska mitologija. Enciklopedijski rečnik. (2001). (S. M. Tolstoj – Lj. Radenković,
prir.). Beograd: Zepter book world.
Stajić, B. (1927). Erlangenski rukopis (.../prikaz). LMS C/312: 169–171.
Stefanović, S. (1936). Sunčani mit u našoj narodnoj poeziji. PPNP VI/1: 35–42.
Suvajdžić, B. (1998). Narodna književnost. Epske pesme u starijim zapisima. Beograd:
Filološki fakultet; Kragujevac: „Nova svetlost“.
Suvajdžić, B. (2003). Epske pesme o hajducima i uskocima. Beograd: Gutenbergova galaksija.
Suvajdžić, B. (2005). Junaci i maske. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost
Srbije.
Suvajdžić, B. (2008). Od tradicije do usmenog ,,teksta“ – inicijalne formule u pesmama o
hajducima. Srpsko usmeno stvaralaštvo. Beograd: Institut za književnost i
umetnost: 147–189.
Ćorović, V. (1936). Narodna pesma o ženidbi vojvode Vojina. PPNP III/2: 180–191.
Čajkanović, V. (1926). Erlangenski rukopis (.../prikaz). SKG, NS XVIII/2: 147–148.
Šimčik, A. (1927). Nova knjiga starih jugoslovenskih narodnih pjesama. Hrvatska prosvjeta
XIV/3: 69–70, 4: 116–119.
Šimčik, A. (1931–1932). Pozivanje na mejdan preslicom. Nastavni vjesnik XL: 313–318.
Šimčik, A. (1932). Kad bi nebo padnulo na junačku crnu zemlju. Hrvatska prosvjeta XIX/5:
116–118.
Šmaus, A. (1936). Ima li bugarštica u ,,Erlangenskom rukopisu“?. PPNP III/2: 211–221.
Šmaus, A. (1936). Obeležavanje puta krvlju. PPNP III/2: 255–257.
Šmaus, A. (1937). Gavran glasonoša. PPNP IV/1: 1–20.
Schmaus, A. (1953). Studije o krajinskoj epici. Zagreb: JAZU.
Schmaus, A. (1966). Studein zu balkanischen Balladenmotiven. Zeitschrift für Balkanologije IV: 100–138.
Steinmeyer, E. v. (1913). Die jüngeren Handschriften der Erlangen Universitätsbibliothek. Erlangen: Junge.