Пређи на садржај

Bodulčice, po bogu sestrice

Извор: Викизворник

* * *


 

[Bodulčice, po bogu sestrice]

Bodulčice, po bogu sestrice,
kad tancate u noge gledajte,
ne gledajte u lice junačko,
as junaku vira i nevira,
dokod ljubi, dotad viru daje, 5
kad obljubi, onda viru zgubi,
kako i mene Karlović Ivane.
On se šeće po Levantu gradu,
i on meni bilu knjigu piše:
»Joženi se, ne ufaj se na me, 10
ja san za se drugu jubu naša.«
Boga tebi Karlović Ivane,
postelja ti na dnu mora bila,
majka ti se u črno zavila.
Tebe ljuba nigdar ne ljubila, 15
kako si me mladu prevarija,
kako i onu jabuku rumenu,
i rumenu, a ne ugriženu,
i trganu, a ne uzrijanu.

Zapis: Gradina, 16. IX. 1952.
N. Bonifačić Rožin, rkp. INU 88, br. 3.
Kazivala Fuma Sirotić rođ. Paulinić, rođ. u Gradini.

Датотека:Murat Sipan vinjeta.jpg


Napomena

Početak pjesme s raznim nastavcima. Napokon Ivo Karlović, vrlo popularni junak starijih hrvatskih narodnih pjesama. P. Ritter Vitezović kaže da narodne pjesme najčešće pjevaju o njemu, a to je bilo još u XVII. stoljeću.

Varijante iz raznih publikacija te istarskih rukopisnih zbirka

1. Vuk Stefanović Karadžić, »Srpske narodne pjesme«. I., Beč, 1841., br. pjesme: 539 (»Svjet Fate Čengića«). Početni stih: »Vezak vezlo trideset đevojaka«. Pjesma je »od Dubrovnika«. U njoj je mjesto Ive Karlovića dizdar Begović, a u napomeni se kaže da bi ime glavnog junaka moglo biti i Dizdarbegović skupa pisano, dakle u tom slučaju imenica dizdar bila bi samb dio prezimena. Ova je varijanta potpunija od našeg primjera, koji je stao pri žalosti i opomeni, a nije proslijedio dalje da objasni podrobnije nekim događajem, kako je do njih došlo. Ali kao umjetnina s novim ugođajem, ispuštanjem takva sadržaja, ne bi se reklo da naš primjer nije postigao i stanovitu autonomnost, koja mu daje pravo da i samostalno živi. Česta pojava u narodnoj poeziji, kad pojedini njen primjer prijeđe od cjeline u fragment, a pri tom sačuva preglednost, suvislost.

2. »Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju po Istri i Kvarnerskih Otocih«. Trst, 1879., br. pjesme: XXIX, II. diel (»Nauk bodulkam«). Početni stih: »Bodulčice, po bogu sestrice«. I ova, kao i Vukova, poslije uvodnih stihova prelazi na sađržaj, koji je ujedno i objašnjenje tih stihova. I u ovoj je pjesmi nevjerni junak Ive Karlović. I u ovoj varijanti, kao i u Vukovoj, do nevjere dolazi za vrijeme junakova daleka puta. U Vukovoj junak je djevojku iznevjerio (vjerojatno, jer iz pjesme to nije potpuno jasno) u Stambolu, a u ovoj, iz istarske zbirke, u Levantu. Uostalom kao i u našem primjeru, gdje je veoma sažeto izneseno nevjerstvo u cigla dva, stiha, ali gdje nije došlo, kao u ovoj varijanti pod brojem 2, i do smrti nevjernikove, smrti koja sliči Omerovoj u nekim našim pjesmama i koja nije nikako u skladu s njegovom ciničnom porukom iz Levanta. Inače varijanta pod br. 2 je s otoka Krka.

3. Dr. N. Andrić, »Hrvatske narodne pjesme«. VI., Zagreb, 1914., br. pjesme: 67 (»Svjet kapetanovičin«). Početni stih: »Vezak vezla Kapetanovica«. Pjesma je iz Luke na otoku Šipanu. I ovdje se junak nevjernik zove Ivo Karlović. Vrlo duga varijanta, gdje nevjernik umire od djevojčinih kletava, pa i onda kad mu ona oprašta.

4. Ibid., VII., Zagreb, 1929., br. pjesme: 123 (»Povrati mi lice«). Početni stih: »Vezak vezlo triest djevojaka«. Pjesma je iz Popova u Hercegovini. U ovoj je varijanti junak nevjernik Ivo Crnojević.

5. Ibid., br. pjesme: 145 (»Nema vjere u junaka«). Početni stih: »Misliš komšo, moja draga dušo«. Pjesma je iz Sarajeva. U ovoj varijanti junak nije označen imenom.

6. »Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena«. Jug. Akademija. Zagreb, 1919., XXIV, str. 314, br. pjesme: 35 (Stojan Rubić, »Narodne pjesme: Duvno u Bosni«). Početni stih: »Moje mene ostavilo drago«.

7. Volčić, rkp. MH 59 I., br. 2. (»Viera u mornare«). Početni stih: »Ne veruj rožice jugu vetru«. Fragment koji se osamostalio, kao i naš primjer, i smislovno i pjesnički.

8. Delorko, rkp. INU 85, br. 60. Početni stih: »Zdrave bile, djevojčice mlade«. Osamostaljen fragment, sposoban da živi nezavisno od ostalog dijela pjesme, koju je kazivačica u cjelini vjerajatno zaboravila, ukoliko je nije naučila ovako okrnjenu. Sama se nije sjećala toga.

Референце

Извор

Istarske narodne pjesme, uredio, napisao uvod i prozumačio Olinko Delorko, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, Narodno stvaralaštvo Istre, knjiga 2, 1960., str. 57-58.