Done, dobro moje mori

Izvor: Викизворник

* * *


[Done, dobro moje mori]

„Done, dobro moje mori,
Done, dobro moje,
što je tropot dole, mori,
što je tropot dole,
na ča-Krstin čardak, mori, 5
na ča-Krstin čardak?“
„Nane mila, nane mori,
nane mila, nane,
komite dođoše, mori,
komite dođoše, 10
od konji se skidav, mori,
od konji se skidav,
zengije gi tropav, mori,
zengije gi tropav!“
„Done, dobro moje, mori, 15
Done, dobro moje,
da li gi poznavaš, mori,
da li gi poznavaš?“
„Nane mila, nane mori,
nane mila, nane, 20
svi sam gi poznala, mori,
svi sam gi poznala:
Ček’r od Stajovce, mori,
Ček’r od Stajovce,
Krsta Jovanački, mori, 25
Krsta Jovanački,
Dina od Koćuru, mori,
Dina od Koćuru,
Jaćim od Šajince, mori,
Jaćim od Šajince, 30
Donka Stajovačka, mori,
Donka Stajovačka,
Bogdan Čardinka, mori,
Bogdan Čardinka,
Smiljko Punderica, mori, 35
Smiljko Punderica!"
„Done, dobro moje, mori,
Done, dobro moje,
idi da gi kažeš, mori,
idi da gi kažeš, 40
otuj neka begav, mori,
otuj neka begav!
Ete, paša ide, mori,
ete, paša ide,
trista duše vodi, mori, 45
trista duše vodi,
sto su konjanika, mori,
sto su konjanika,
dvesta pešadija, mori,
dvesta pešadija!" 50
„Ido, kazuva gi, mori,
ido, kazuva gi,
Ček’r se ne boji, mori,
Ček’r se ne boji,
u noge si stoji, mori, 55
u noge si stoji,
t’nke puške puni, mori,
t’nke puške puni,
ostre sablje ostri, mori,
ostre sablje ostri! 60
Kokoške se pečev, mori,
kokoške se pečev,
banice de sučev, nane,
banice se sučev,
pogače se pečev, mori, 65
pogače se pečev!
Ček’r se ke boji, mori,
Ček’r se ne boji!“


Napomene

Pevana je u kolu. Ček’r iz Stajovca je glasoviti hajduk Mladen Stojanović iz roda Čekrci u Gornjem Stajevcu. Hajdukovao je u drugoj polovini XIX veka. Ubiven je na prevaru 1885. godine u šumi Soborštici. Krsta Jovanački je Krsta Kovačević, komitski vojvoda iz Trgovišta. Umro je posle Drugog svetskog rata u Preševu. Bogdan Čardinka je iz roda Bogdanci u Koćuri. Smiljko Punderica je komita iz Koćure.

Pevači i kazivači

Reference

Izvor

  • Narodne pesme i basme južne Srbije, skupio i priredio Momčilo Zlatanović, Beograd, Srpska akademija nauka i umetnosti, 1994., str. 243-244.