Page:Vodj kroz Smederevo.djvu/10

Izvor: Викизворник
Ova stranica je lektorisana

Godine 1834 prošao je kroz Smederevo francuski grof Boa-le-Kont i opisao ga. Smederevo je tada imalo oko 800 Turaka i 4000 Srba. Beograd je tada imao 18.000 stanovnika.

Godine 1863 Turci su se iselili iz Smedereva. Ostao je samo turski garnizon u gradu. 6 aprila 1867 godine i ovaj je garnizon otišao iz grada. U spomen toga događaja, nosila je ulazna gradska kula prema varoši ovaj natpis u kamenu svoga najšireg svoda: „Predade se 1459 godine, pokaja Knez Mihail M. Obrenović 1867 godine!” Ta je kula, zajedno sa ovim natpisom, iščezle za vreme rata 1916 godine.

Zakonom od 1864 godine carigradski drum vodi iz Beograda pored Dunava opet kroz Smederevo. Godine 1871 otvorena je u Smederevu gimnazija sa 2 razreda i 49 đaka. Njena istorija bi bila vrlo zanimljiva, jer je ona dala veliki broj odličnih intelektualaca, koji su se odlikovali u svima granama javnoga života.

Godine 1886 predata je saobraćaju železnička pruga Smederevo—Velika Plana.

Godine 1896 držan je u Smederevu prvi kongres Srpskih zemljoradničkih zadruga.

U svetskom ratu Smederevo je teško nastradalo. Na Mitrovdan 1914 godine pokušao je neprijatelj prelaz kod Smedereva, ali je sjajno suzbijen. U jesen 1915 godine Smederevo je bilo jedna od najvažnijih tačaka neprijateljskog napada. Tom prilikom jako je nastradalo od neprijateljskih topova. Tri godine bilo je pod neprijateljskom okupacijom, kao i cela Srbija. Ali 17 oktobra 1918 godine heroji sa solunskog fronta doneli su slobodu i Smederevu. Godine 1930 proslavljena je u Smederevu svečano 500-godišnjica smederevskog grada uz učešće zvaničnih pretstavnika i mnogobrojnih gostiju. Tom prilikom štampana je kao državno izdanje veličanstvena spomenica u redakciji g. Pere J. Popovića, arhitekte.

8