Page:O Makedoniji i Makedoncima - Stojan Protić.pdf/77

Izvor: Викизворник
Ova stranica je lektorisana

73

garskoga jezika“! Kao da u srpskom jeziku toga nikad nije bilo, i kao da ni danas u srpskom jeziku treće lice jednine sad. vremena od glagola biti ne glasi jest ili je! U bugarskom, kao što je poznato, ono glase e, a isto tako je poznato da ni i u drugih glagola, u bugarskom jeziku, u trećem licu jednine, nema t.

Govoreći, na posletku, kako su u Dabarskom govoru pogubljeni padeži, g. Drinov veli da i oni što su ostali „koe-gdѣ“ odlikuju se sa svim bugarskim karakterom. Da bogme da on za to primere ne navodi, već samo ukazuje na „bugarski“ nastavak zamenica ego i ogo, koji se bajagi javlja u svim bugarskim govorima. Da navedemo mi nekoliko primera pa neka cene čitatelji kakav je karakter u tih padeža. Vrlo česte primere vokativa izostavljamo sa svim, pa dajemo samo primere za druge padeže: „kreni si fes nad oko“ (str. 212); izvrte je roci od ramena, nemam brata (str. 214); deverče, mlado deverče, možeš li konja da igraš (dva put, u istoj pesmi str. 216); izedoje brza konja, brza konja Dušitraga (str. 220); mu napravi kovčeg od jaldaza, što imaše đače do dva brata (str. 224); bez konja, bez konja (str. 225); v belome platno zavila (str. 226); jafna