Page:O Makedoniji i Makedoncima - Stojan Protić.pdf/21

Izvor: Викизворник
Ova stranica je lektorisana

17

rečeku, u Makedoniji bio je Dimitrije Miladinov. On je bio onamo učitelj i radio je do 1861., a tada zatvore i njega, pa u skoro i brata mu. Po verovanju Bugara njih su otrovali fanarioti, premda to ne samo nije dokazano, no o tom ništa ne znaju bliski poznanici braće Miladinova. (Isto su tako Bugari izmislili, da su Grci ubili bugarskog egzarhiskog namesnika Teofila u dabarskom Lazarovom Polju).[1]

Na posletku 1869. i 1870. godine reši se ovaj crkveni spor Grci su se opet ustezali i patrijarh, namišljajući da sazove sabor, pošlje pismo jedno svim pravoslavnim crkvama. To isto učine i bugarski episkopi. Značajno je da je jedino odgovor Beogradskoga mitropolita bio u korist Bugara (1869.). Ruski Sinod je odgovorio neodređeno. Ali već 28. februara 1870. izađe sultanski ferman, kojim se ustanovljava Bugarski Egzarhat, zauzimanjem samoga Ali Paše. Po tom fermanu bugarski egzarhat je imao da obuhvati ove eparhije: Ruščušku, Silistrisku, Šumensku, Trnovsku, Sofisku, Lovečku, Vračansku, Vidinsku, Nišku, Pirotsku, Samokovsku

  1. Izѣstія slavяnskago blagotv. obщestva 1887, Br. 7-8.