Page:Ilustrovana vojna enciklopedija 1.pdf/12

Izvor: Викизворник
Ova stranica je lektorisana

ABERACIONI KRUG

sočiva — ahromatična kombinovana so-
čiva.
 U poslednje vreme umesto flintsta-
kla, naročito Cajsove fabrike upotre-
bljavaju barat flintstaklo, koje pot-
puno otklanja osobinu običnog flint
stakla da nesrazmerno više rasipa lju-
bičaste zrake od ostalih.
ABERACIONI KRUG, v . aberacija.
ABERDIN GORDON (1784—1860), en-
gleski političar, rođen u Edinburgu.
Kao pretsednik vlade, 1852 g., sklopio
savez sa Francuskom.
ABERKROMBI (SIR RAUL), engleskp
general. rođen u Mustri, u Škotskoj
1734, umro na moru 1801 g. Vrlo mlad
učestvovao je u ratu kod Fiandre i
Olande (1794—95, 1796—1799).
 1801 g. iskrcao se u Egiptu sa 16.000
ljudi, zauzeo Abukir i krenuo na Alek-
sandriju, gde se sukobio sa francuskim
generalom Mekuom, pobedio ga, ali bi
ranjen, i umre na brodu, koji ga je pre-
vozio na Maltu, gde je dopnije i sa-
hranjen.
ABERDžUŠ, rečica u Fezanu, Libija,
duž koje ide važan karavanski i stra-
tegiski put Murzuk—Gat.
ABIA, judejski kralj, pobedilac iz-
railjskog kralja Jeroboama (957—955 g.
pre Hr.).
ABIATEGRASO, sresko mesto u pro-
vinciji Milana (13. 154 st.) na desnoj
obali kanala Beregvardo. Fridrih II
i Fridrih Barbarosa uništila su ga
1167 g. a Španjolci su kod Abiategrasa
pobedili Francuze 1524 g. U toj bitci
poginuo je slavni francuski vojskovođa
Bajard.
ABISINIJA, zvanično ETIOPIJA,
(arapski Haosta), kraljevina u Istočnoj
Africi, koja se graniči englesko-egi-
patskim Sudanom, Kenjom, italijanskom
Eritrejom, Džibutijem i Somalijom.
 Površina: 1,120.400 km2; 12.000.000 st.
Uglavnom brdska zemlja, navodnjena At-
barom i Plavim Nilom.

ABISINIJA

Glavni grad Adis Abeba, od koje vodi
za Džibuti, obalsko mesto u francuskoj
Somaliji, jedina železnička pruga u
Abisiniji, duga 790 km. Jedini auto-
mobilski put u zemlji vodi isto tako
od Adis Abebe u unutrašnjost zemlje,
ka varošici Adis Alam. Od 1931—1933,
današnji negus Haile Selasi, naredio
je da se izradi 700 km. novih puteva,
od kojih najvažniji, dug 120 km., pola-
zi iz Džidžiga i otvara put ka Berberi,
obalskom mestu engleske Somalije.
 Vojska: Regularna vojska broji 100.000
ljudi, a rezerve (grupe neobučene) dva-
tri puta toliko (tačno se ne zna, i sve
druge cifre su proizvoljne). Regularnu
vojsku su obučavali prvo belgiski i
švedski vojni stručnjaci, a, od 1933, i
japanski oficiri. Pre italnjansko-abi-
sinskog rata 1935—36 g. abisinska voj-
ska je raspolagala sa 180 topova, oko
450 mitraljeza, 6 tenkova i 7 aviona, dok

Abisinski grb


se kod privatnih lica (rasova i drugilj
poglavica) nalazilo oko 400.000 pušaka,
mahom starog francuskog tipa (kon-
struktor, franc. general Bazil Gro).
1934, kad su se sve više zaoštravali
italijansko-abisinski odnosi, Abisini-
ja je u inostranstvu kupila još 80 to-
pova, oko 800 mitraljeza i potrebnu ko-
ličinu municije i ostalog ratnog ma-
terijala. Ostali podaci o abisinskoj
vojci protivurečni su, ma da se sa si-
gurnošću može reći još i to, da je


— 10 —