Page:Botanička bašta u Beogradu.pdf/9

Izvor: Викизворник
Ova stranica je lektorisana

3

    Za dve ratne godine nije mnogo rađeno, ali ni za
to vreme nije se s poslom stalo, već se produžilo ni-
velovanje terena, zapaćale su se iz domaćeg ili stranog
semenja biljke, koje će kasnije imati da se prenesu na me-
sta, što im po sistematičkom redu pripadaju i sađeno
je drveće koje ustupljeno od topčiderske ekonomije, koje
iskopano u okolini Beograda ili ređe dobavljeno sa strane
razmenom ili kupovinom od bot. bašta ili poznatih tr-
govina.
    Za vreme ovih pripravnih radova bilo je svakojakih
elementarnih neprilika od kojih su osobito dve našoj
bot. bašti od osetne štete bile: godine 1879 krupan
grad sa buicom a 1880 žestoka i duga zima. Od te neo-
bične zime propalo je mnogo mlado drveće i sitnije rašće,
a buica, ma da je i od nje gdešto od zapaćenih srpskih i
crnogorskih stvari prolalo, bar je u nekoliko korisna
bila, što je pokazala da će valjati nešto da se poradi,
te da se naša bašta sa strane juga i zapada obezbedi od
podobnih slučajeva.
    Leti god. 1880 ozidala je staklena zgrada (br. 4.)
u kojoj će od sada moći da se očuva sve ono bilje što
ne može našu zimu da podnese, a sa budi čega zaslužuje da
se u bot. bašti gaji; tu će moći dalje da se podižu i
proučavaju sve nježnije domaće ili strane biljke, koje pod
vedrim nebom sa žestokih promena, kad žestoke zime, kad
jake žege i dugotrajne suše ne bi mogle kroz sve faze
biljnoga života da se provedu; otud će najzad da se vadi
sav potreban materijal za proučavanje unutarnjeg sklopa
biljaka, što se pomoću mikroskopa zimi vrši, dakle u
vreme kad u polju vegetacija ćuti.
    S vremenom će bez svake sumnje nastati potreba da se još
koja staklena bašta ozida — za Orchideae, Aroideae pak i