Page:Botanička bašta u Beogradu.pdf/13

Izvor: Викизворник
Ova stranica je lektorisana

7

sve to izlavi iz čuvenog Jardin de plantes—a ili se unj
vraća, da tu dovrši svoja znalačka istraživanja, koja
će se kasnije u svakojakim spisima na svet izneti i tim
krug botaničkog znanja proširiti.
    Botanička bašta „Kew-gardens” mnogo je novijeg
porekla od pariske, ali je jedinstvena u svom rodu po
veličini mesta koje zauzima — preko 300 dana oranja,
po obilatosti novčanih sretstava kojima raspolaže i po
mnoštvu živih i suhih biljaka i svakojakih biljnih
proizvoda iz naj udaljenijih krajeva sveta. Sa ovoga velikog
botatstva, sa lepog reda i elegantnosti koja tu u nekim
partijama vlada, ova je bašta neobično jako pohođena*)
ne samo od domaćih Ingleza, već i od stranaca iz celoga
sveta. Profesori botanike, koji se bave sa van-evropskim
florama, ili žele da prouče šumske proizvode sviju
delova sveta, koji traže da vide kojekakve biljne re-
tkosti, imaju prilike da sve to a i mnogo drugo tu vide,
čega drugud u Evropi nema — herbar od 200000 biljnih
vrsta i Arboretum (Pleaasure ground) od 250 dana oranja.
Kew-ska bašta nije vezana za koju školu, već je nepo-
sredno vladi potčinjena, a upravnik joj vodi računa o
svima botaničkim radovima koje se u prostranom ingles-
kom carstvu bilo u teorijskom bilo u praktičkom obziru
preduzimlju. Iz te bašte polaze kadšto i naučne ekspe-
dicije u udaljene krajeve sveta, radi proučavanja novih
flora*) ili saznavanja novih artikla za trgovinu ili in-
dustriju.
    Nipošto ne pomišljam, da nam valja poći za tima
luksusnim svetskim zavodima, ali sam tvrdo uveren da
i mi možemo na manjem crostoru i sa mnogo skromnijim

    *) Od najmanje ruke 500.000 na godinu. Za naučare je svakad otvo-
rena, a za veću publiku samo posle podne.
    *) Dr. J. Hooker, sadašnji upravnik, sa takvim ekspedicijama obišao
je Indiju, neka ostrva Amerike, a lane je bio u Africi, da što više do-
zna o flori gore Atlasa. v. Hellwald. Ausland g. 1880.