Pređi na sadržaj

Patriotizam u Književnosti/III

Izvor: Викизворник

◄   II III   ►

    I još nešto.
    Kako bi bilo patriotski i od kolike koristi, da taj komitet bude jedna kontrola i svega onoga što se na strani piše o nama Srbima. A piše se dosta često. Često nam je u tuđini selo kapu krojilo, a mi ne dadosmo od sebe ni glasa. Dosta je Renera i Normana, koji nam pred Evropom negirahu ono što nam je najsvetije, koji nam kompromitovahu istorijska prava i predavahu podsmjehu naše zavjetne misli, a mi to jedva ako samo registrirasmo. Takav komitet, odbor, mogao bi da svako tako djelo nabavi, svaku riječ o nama u stranim literaturama čuje, da u svom časopisu prikaže srpskom svijetu takve insultacije, ili, u sretnom slučaju, pravilna djela i istinske riječi o Srpstvu, — i da za tim reagira na to u stranoj štampi. Mi smo lani u jednoj prilici rekli svoje mišljenje: na takva djela trebalo bi reagirati i u stranoj štampi, na najpodesnijoj tribini. Stranac, koji se sukobio s jednim pogrdnim djelom o našem narodu, neka u svojoj štampi odmah naiđe recenziju takog djela, neka vidi koliko se takvoj knjizi, može da vjeruje, koliko u njoj ima istine i čiji je prst u njoj. A to i mnogo znači za našu javnu stvar.
    Takav komitet mogao bi da stupi u vezu sa izvjesnim licima i društvima koji imaju interesa i simpatija za srpske težnje! Piscima, koji te interese pomažu s časnim uvjerenjem, da se oda priznanje našeg naroda, a piscima protivne vrste, da se zakaže megdan u njegovoj rođenoj štampi. I opet s ponosom pominjemo, da naš narod ima sinova za tako častan megdan.
    Da pominjemo koliko bi takvo društvo sa svojim listom moglo da stavi u granice, osim pisce izvjesne vrste, još i književne izdavače, o tom je govor izlišan. Hladan vjetar koji bi značio satisfakcija geniju i rodoljublju a borba protiv svega gdje toga nema, to bi značila sveta stuja patriotizma u našoj Književnosti. Ona bi rastrijeznila svakog onog koji sa srpskom knjigom stoji u vezi. Pisalo bi se, bez sumnje i poslije svašta, ali se jamačno ne bi svašta štampalo. I dokle bismo došli na taj način!
    Mi rekosmo svoju. Ako ovaj člančić pokrene naše pozvane na diskusiju, njemu će biti najveće odlikovanje. On je tad postigao svoju želju.

Izvor

[uredi]

Zora, 1. mart 1899. God. IV, Br. III, Str. 84-85.