Na smrt Koste Ječmenića

Izvor: Викизворник
Jovan Ilić
Vikipedija
Vikipedija
Vikipedija ima članak u vezi sa ovim tekstom:


Na smrt Koste Ječmenića
Pisac: Jovan Ilić


Na smrt Koste Ječmenića

bivšeg pitomca srpskog u Berlinu.

Protužite gore, protužite luzi,
Smrtnu dapas pjesmu zapjevajte, druzi!
Odjeknite jekom, brda i doline,
I ti mila zemljo od srpske krajine,
Kojano si l'jepim cv'jetom procvjetala,
Al' ga nisi, tužna, u radosti brala!
Konstantin Petrović preminu ti jađan,
Kano majska ruža, ka proleće mlađan!
U najlepšem cv'jetu anđelskog života,
Opade i svenu njegova divota.
Ah smrti pakosna, ah smrti nemila!
Šta učini danas, mukom zan'jemila!
Kostantina milog jer ti nama uze,
Da vječito gorke proljevamo suze!
To li je nagrada za vladanje krasno,
Koje nam sijaše kano sunce jasno?
To li su darovi za tolike trude,
Da grob njemu tavni sva utjeha bude?
U smrtnom od'jelu njega sada prate:
Zar nas zaboravi, ti, naš dobri brate?
O javi se, javi, Konstantine mili,
Majka tebe zove i uzdišuć cvili !
Sestrice ti hoće l'jepe dare dati:
Ah, to li su, tužan, crni tvoji svati?
Plač'te oči jadne, gorke suze lite,
Jer vi milog druga više ne vidite!
Za kogano uv'jek mr'jet bjesmo gotovi,
Taj nam sada leži u smrtni okovi.
I ti, srpska zemljo, suza ne poštedi
Veće u grob hladni sina tvoga svedi,
Ta za te je samo, duh njegov disao,
Za tobom je tužan često uzdisao . . .
U daleki svijet na nauke pođe,
Al' ti više nikad on natrag ne dođe.
Kano rodni klasak, tek da plod prinese,
Tako smrt ga kivna sa sv'jeta odnese!
Ko će majku, sestre, sada tješit moći?
Bože ! ti jedini bud' im u pomoći.
A mi, braćo, suzam' grobak mu zalimo,
I za pokoj duše Svevišnjeg molimo!
Iz groba će divan spomen procvjetati:
Ah ! mi ćemo Koju nav'jek spominjati.

Napomene[uredi]

  • Ova pesma izdata u: Podunavka 1847, br. 7 ; Pjesme 1854.

Izvori[uredi]

  • Jovan Ilić: Celokupna dela, strana 28 - 29 , Biblioteka srpskih pisaca, Narodna prosveta.


Javno vlasništvo
Ovaj tekst je u javnom vlasništvu u Srbiji, Sjedinjenim državama i svim ostalim zemljama sa periodom zaštite autorskih prava od života autora plus 70 godina jer je njegov autor, Jovan Ilić, umro 1901, pre 123 godine.