Krst nosimo u polje

[Krst nosimo u polje]

Krst nosimo u polje,
Gospodi pomiluj!
Da nam polje urodi,
Gospodi pomiluj!
I pšenica bjelica, 5
Gospodi pomiluj!
I šljivova grančica,
Gospodi pomiluj!
I vinova lozica,
Gospodi pomiluj! 10

Krst nosimo iz polja,
Gospodi pomiluj!
Mi smo Boga molili,
Gospodi pomiluj!
Da nam rodi pšenica, 15
Gospodi pomiluj!
I šljivova grančica,
Gospodi pomiluj!
I vinova lozica,
Gospodi pomiluj!20^[1]

Reference[uredi]

↑ U Slavoniji jest običaj osvećenja žita u polju. To se obavlja četvrtkom, između Uskrsa i Duhova. Sela su manja, i više sela sačinjava jednu parohiju. Svako selo uzme jedan četvrtak i taj dan selo svetkuje. Dođe sveštenik i gosti, pa od krsta u selu ide litija u polje, osveti se žito, i vraća se litija kod krsta. Tu se osveti vodica i zajednički se ruča za stolovima. Poslije igra kolo do mraka. (zapis S. Mileusnića, u Rogoljima, 1900. godine)

Napomene[uredi]

Uz zbirku Mileusnića:

Signatura etnološke zbirke: Etn. zb. 354/13

26. KRST NOSIMO U POLjE - originalan zapis obreda krstonoša u selu Rogoljima 1900. godine.

Izvor[uredi]

Srpske narodne pjesme iz okoline Pakraca i Požege: u zapisima Sime D. Mileusnića, Zagreb: Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, 1998., str. 77.

[1] U Slavoniji jest običaj osvećenja žita u polju. To se obavlja četvrtkom, između Uskrsa i Duhova. Sela su manja, i više sela sačinjava jednu parohiju. Svako selo uzme jedan četvrtak i taj dan selo svetkuje. Dođe sveštenik i gosti, pa od krsta u selu ide litija u polje, osveti se žito, i vraća se litija kod krsta. Tu se osveti vodica i zajednički se ruča za stolovima. Poslije igra kolo do mraka. (zapis S. Mileusnića, u Rogoljima, 1900. godine)

[1]