Korisnik:FriedrickMILBarbarossa/Arhiva/Statut organizacije „Ujedinjenje ili smrt“

Izvor: Викизворник
Korisnik:FriedrickMILBarbarossa
Razgovor sa korisnikom:FriedrickMILBarbarossa
Special:Emailuser/FriedrickMILBarbarossa
Korisnik:FriedrickMILBarbarossa/Organizator
Korisnik:FriedrickMILBarbarossa/Pesak
Korisnik:FriedrickMILBarbarossa/Arhiva
http://translatewiki.net/wiki/User:FriedrickMILBarbarossa
Korisnik
Razgovor
eMail
Organizator
Moj pesak
Arhiva
Prevodi

Statut organizacije „Ujedinjenje ili smrt“

  • 2
  • Ustav je imao 37 člana.

opšte

Vikicitati»Crna ruka« imala je Provizionarni staut koji se u prosincu 1907. raspačavao u rukopisnom izdanju Milana Pribićevića.

program

VikicitatiBilo je odlučeno da udruženje dela javno i tajno. U tu svrhu izrađena su dva programa. ... Iako je definitvnu redakciju programa i statuta udruženja Ujedinjenje ili smrt načinilo prvih sedam članova utemiljivača ... Ljuba Jovanović je u stvari izradio osnovni tekst ...

—Vladimir Dedijer, Sarajevo 1914, Prosveta, Beograd 1966. — str. 631

VikicitatiJavni deo programa, naročito opšte političke postavke, objavljen je u prvom broju »Pijemonta« (dnevni list organizacije), 3. septembra 1911. godine.

—Vladimir Dedijer, Sarajevo 1914, Prosveta, Beograd 1966. — str. 633

VikicitatiTajni deo programa organizacije Ujedinjenje ili smrt sastojao se iz dva dokumenta: Ustava i Poslovnika.

—Vladimir Dedijer, Sarajevo 1914, Prosveta, Beograd 1966. — str. 631

VikicitatiPrilikom pretresa, kod pukovnika Apisa je pronađen original Ustava i Poslovnika tajne organizacije, a kod drugih crnorakaca dva spiska članova organizacije.

—Vladimir Dedijer, Sarajevo 1914, Prosveta, Beograd 1966. — str. 681

ostalo

Vikicitati „'Ujedinjenje ili smrt imalo je svoj pečat, u koji su bili urezani lobanja i ukrštene kosti, zatim zastava, kama, bomba i otrov.

—Vladimir Dedijer, Sarajevo 1914, Prosveta, Beograd 1966. — str. 631

VikicitatiNajveća tajnost bila je zakon u radu organizacije.

—Vladimir Dedijer, Sarajevo 1914, Prosveta, Beograd 1966. — str. 633

VikicitatiČlan 35. Ustava nalagao je da članovi, prilikom stupanja u organizaciju, moraju položiti zakletvu.

—Vladimir Dedijer, Sarajevo 1914, Prosveta, Beograd 1966. — str. 631, 632

Program[uredi]

P R O G R A M

ORGANIZACIJE „UJEDINjENjE ILI SMRT“


Član 8.

Državna uprava Srbije nije dobra. Opao je ugled glavnih državih predstavnika, vladara, vlade, N. skupštine. Ničeg više svetog nema u našoj državi. Malo ko vrši svoju dužnost. Mora se početi gajiti kult države. Bez toga kulta, Srbija se ne može osetiti Pijemontom.

Administrativna podela Srbije nije dobra, takođe nije dobra državna administracija. Nasuprot decentralizmu, ’Pijemont‘ traži centralizam. Treba grupisati opštine, srezove i okruge. Naročito prosvetu treba što pre uzeti potpuno u ruke države. Uopšte, dok se narod ne prosveti, treba u svim stvarima, rukovodeći se idejom etatizma, pretpostaviti centralizam decentralizmu.

Član 10.

Parlamentarizam nije poslednja reč političke mudrosti. Dokazalo se da narodne mase ni u ovoj formi vladavine nisu izvor i utoka vlasti. Demagogija je kompromitovala i zloupotrebila političke slobode. Pustiti je da to dalje čini, znači pripremiti političku reakciju; jer se nered, labavost i nesigurnost ne mogu smatrati kao znaci slobode i demokratije. Mora se u pitanju građanskih sloboda postaviti jedna srednja mera, koja će odgovarati stepenu naše opšte kulture i civilizacije; tek tada će se učiniti kraj političkim trzavicama.

Izvori[uredi]

  • Vladimir Dedijer, Sarajevo 1914, Prosveta, Beograd 1966. — str. 633, 634

Statut[uredi]

S T A T U T

ORGANIZACIJE „UJEDINjENjE ILI SMRT“


Član 1.

U cilju ostvarenja narodnih ideala, ujedinjenja Srpstva, stvara se organizacija, čiji član može biti svaki Srbin bez obzira na pol, veru, mesto rođenja, kao i svaki onaj ko bude iskreno služio ovoj ideji.

Član 2.

Organizacija pretpostavlja revolucionu borbu kulturnoj, stoga joj je institucija apsolutno tajna za širi krug.

Član 3.

Organizacija nosi naziv: „Ujedinjenje ili Smrt“.

Član 4.

Za ispunjenje svoga zadatka organizacija:

1. — Prema karakteru svoga bića utiče na sve službene faktore u Srbiji kao Pijemontu, i na sve društvene slojeve i celokupni društveni život u njoj.

2. — Sprovodi revolucionarnu organizaciju po svim teritorijama na kojima Srbi žive.

3. — Van granica, bori se svim sredstvima protivu sviju neprijatelja ove ideje.

4. — Održava prijateljske veze sa svima onim državama, narodima, organizacijama i pojedinim ličnostima koji su prijateljski raspoloženi prema Srbiji i srpskom plemenu.

5. — Ukazuje svaku pomoć onim narodima i organizacijama koji se bore za svoje nacionalno oslobođenje i ujedinjenje.

Član 26.

Pošto je tajnost bitni uslov organizcije, opštenje je između pojedinih institucija u organizaciji usmeno. Svaki pismeni akt se uništava čim se po njemu postupi. Nepoštovanje ovog pravila izaziva odgovornost.

Član 30.

Pri stupanju u organizaciju svaki član treba da zna da stupanjem u organizaciju on gubi svoju ličnost; on ne može da očekuje nikakve slave, nikakve lične koristi — bilo materijalne, bilo moralne. Prema tome, ko od članova pokuša da iskoristi organizaciju za svoje lične, klasne ili partijske interese — kazniće se. Ako iz toga proiziđe šteta za organizaciju, kazniće se smrću.

Član 35.

...

»Ja, N. N., stupajući u organizaciju Ujedinjenje ili smrt, zaklinjem se suncem što me greje, zemljom što me hrani, Bogom, krvlju svojih otaca, čašću i životom da ću od ovoga časa pa do smrti verno služiti zadatku ove organizacije i uvek biti gotov da za nju podnesem sve žrtve. Zaklinjem se čašću i životom da ću sve naredbe i zapovesti bezuslovno izvršavati.

Zaklinjem se Bogom, čašću i životom da ću sve tajne ove organizacije sobom u grob odneti.

Nek mi sudi Bog i moji drugovi u organizaciji ako ovu zakletvu hotimično ili nehotimično ne izvršim ili prekršim.«

Izvori[uredi]

  • Vladimir Dedijer, Sarajevo 1914, Prosveta, Beograd 1966. — str. 631, 632, 633

Poslovnik[uredi]

P O S L O V N I K

ORGANIZACIJE „UJEDINjENjE ILI SMRT“


Član 26.

Pošto je tajnost bitni uslov organizcije, opštenje je između pojedinih institucija u organizaciji usmeno. Svaki pismeni akt se uništava čim se po njemu postupi. Nepoštovanje ovog pravila izaziva odgovornost.

Izvori[uredi]

  • Vladimir Dedijer, Sarajevo 1914, Prosveta, Beograd 1966. — str. 633