Викизворник:Smernice za rad

Izvor: Викизворник
Ova stranica je deo zvanične politike Vikizvornika. Široko je prihvaćena među urednicima i smatra se standardom koji svako treba da poštuje.

Za sve sem manjih ispravki koristite stranicu za razgovor, ako želite da predložite promenu pravila.

Ovo su smernice za rad na Vikizvorniku.

Jezik tekstova[uredi]

Svi tekstovi objavljeni na Vikizvorniku moraju biti na srpskom jeziku.

Konverzija ćirilice u latinicu, i obratno, omogućena je ćir-lat preslovljačem na vrhu stranice.

Na Vikizvornik su dobrodošla dela na oba književna dijalekta (ekavica/ijekavica), ali i na ostalim narodnim narečjima (ikavica, torlački govori i dr.)

Dela objavljena na hrvatskom jezičkom standardu objavljujte na hrvatskoj verziji Vikizvornika.
Od prethodnog pravila izuzeci su istorijski izvori pisani hrvatskim jezičkim standardom koji su važni za istoriju i razumevanje srpskog jezika, naroda i kulture, a potiču iz perioda postojanja zajedničke srpsko-hrvatske jezičke zajednice odnosno do raspada SFRJ.

Makedonske i bugarske narodne pesme, posebno one koje su proširene i u srpskim krajevima poput juga Srbije, se mogu objavljivati na srpskom Vikizvorniku, ali moraju biti prevedene na srpski jezik ili pisane srpskim pravopisom.

Najzad, dobrodošla su i dela pisana srpskom redakcijom staroslovenskog tj. srpskoslovenskim jezikom, kao i dela pisana srpskom redakcijom crkvenoslovenskog jezika.

Autorska prava[uredi]

Dela u javnom vlasništvu su sva ona koja ne podležu zaštiti autorskih prava.

Pošto je server Vikizvornika u Sjedinjenim Američkim Državama, dela na njemu moraju biti u javnom vlasništvu po zakonima SAD, a pošto je Vikizvornik srpski kulturni projekat, moraju biti u javnom vlasništvu i po zakonima Republike Srbije. Ukratko, u pitanju su dela čiji su autori umrli pre 70 i više godina. U slučaju tekstova koji su izvorno objavljeni na stranim jezicima, obratite pažnju da, čak i ako izvorni tekst nije zaštićen autorskim pravima, njegov prevod na srpski može biti.

Imovinska prava za delo čiji se autor ne zna (anonimno delo ili delo pod pseudonimom) prestaju po isteku 70 godina od dana objavljivanja dela. Ako autor otkrije svoj identitet pre navedenog roka, imovinsko pravo traje kao da je identitet autora poznat od dana objavljivanja dela.

Sva dela objavljena na Vikizvorniku a da se njima krše autorska prava, biće obrisana.

Ukoliko niste sigurni da li je neki tekst pod autorskim pravima, pitajte u pisarnici.

Moralna prava[uredi]

Svi učesnici projekta Vikizvornik dužni su poštovati, pored imovinskih prava, i moralna prava autora. Naznačavanje izvora odakle je tekst preuzet je obavezno. Moralna prava autora traju i po prestanku trajanja imovinskih prava autora. Po isteku roka trajanja imovinskih prava autora, o zaštiti moralnih prava autora staraju se udruženja autora i institucije iz oblasti nauke i umetnosti.

Saveti o uređivanju tekstova[uredi]

  1. Ne mešajte pisma u člancima.
  2. Ukoliko postavljate tekst koji ima uopšteno ime (npr: Istorija Rusije, Istorija Srba) ili pesmu (a dosta pesama imaju iste nazive), obavezno stavite u naziv teksta u zagradi ime i prezime autora; npr: Istorija Rusije (A. Jelačić), Istorija Rusije (P. Miljukov).
  3. Za ubacivanje fusnota (beleški) u tekst koriste se dva šablona: Efn („fusnota gore”, tj. u tekstu) i Notelist‎‎ („fusnota dole”, tj. tekst same fusnote na dnu stranice). U tekstu gde želite da bude fusnota napišite npr. {{Efn|Пример текста}}. Stvar je u tome da se u fusnotama napiše tekst (navedeni primer). Zatim na dnu stranice napišite {{Notelist}} i pokraj toga se javlja tekst fusnote.

Primer:

Ovo je neki tekst nakon kojeg dolazi fusnota.[a] Ovo je opet neki tekst nakon kojeg dolazi fusnota.[b]


  1. Ovo je tekst za prvu fusnotu.
  2. A ovo je tekst za drugu fusnotu.

Izvori[uredi]

Kad postavite neki tekst, na dnu navedite odakle ste ga preuzeli, bilo da je u pitanju knjiga ili neka druga internet biblioteka. To je bitno da bi se poštovala moralna prava autora, da bi se tekst kasnije mogao uporediti sa izvorom, a takođe i kao priznanje onome ko ga je prvi postavio na Internet.