Novosadski dogovor

Извор: Викизворник
Пређи на навигацију Пређи на претрагу

Novosadski dogovor (1954)

Potpisani učesnici sastanka koji je sazvala Redakcija Letopisa Matice srpske na završetku ankete o srpskohrvatskom jeziku i pravopisu posle svestrane diskusije održane 8, 9. i 10. decembra 1954. godine u Novom Sadu doneli su ove

ZAKLJUČKE:

  1. Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.
  2. U nazivu jezika nužno je uvek u službenoj upotrebi istaći oba njegova sastavna dela.
  3. Oba pisma, latinica i ćirilica, ravnopravna su; zato treba nastojati da i Srbi i Hrvati podjednako nauče oba pisma, što će se postići u prvom redu školskom nastavom.
  4. Oba izgovora, ekavski i ijekavski, takodje su u svemu ravnopravna.
  5. Radi iskorišćavanja celokupnog rečničkog blaga našeg jezika i njegovog pravilnog i punog razvitka neophodno je potrebna izrada priručnog rečnika savremenog srpskohrvatskog književnog jezika. Stoga treba pozdraviti inicijativu Matice srpske koja je u zajednici sa Maticom hrvatskom pristupila njegovoj izradi.
  6. Pitanje izrade zajedničke terminologije takodje je problem koji zahteva neodložno rešenje. Potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života.
  7. Zajednički jezik treba da ima i zajednički pravopis. Izrada toga pravopisa danas je najbitnija kulturna i društvena potreba. Nacrt pravopisa izradiće sporazumno komisija srpskih i hrvatskih stručnjaka Pre konačnog prihvatanja nacrt će biti podnet na diskusiju udruženjima književnika, novinara, prosvetnih i drugih javnih radnika.
  8. Treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka prirodnom i normalnom razvitku hrvatskosrpskog književnog jezika. Treba sprečiti štetnu pojavu samovoljnog "prevođenja" tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca.
  9. Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odrediće naša tri univerziteta (u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i Matica srpska u Novom Sadu i Matica hrvatska u Zagrebu. Za izradu terminologije potrebno je stupiti u saradnju sa saveznim ustanovama za zakonodavstvo i standardizaciju, kao i sa stručnim ustanovama u društvima.
  10. Ove zaključke Matica srpska će dostaviti Saveznom izvršnom veću i izvršnim većima: NR Srbije, NR Hrvatske, NR Bosne i Hercegovine, NR Crne Gore, univerzitetima u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu, akademijama u Zagrebu i Beogradu i Matici hrvatskoj u Zagrebu, te će ih objaviti u dnevnim listovima i časopisima.

U Novom Sadu, 10. decembra 1954.

Potpisnici:

Ivo ANDRIĆ, književnik i akademik iz Beograda;
dr Aleksandar BELIĆ, profesor univerziteta i predsjednik Srpske akademije nauka iz Beograda;
Živojin BOŠKOV, književnik i urednik "Letopisa Matice srpske" iz Novog Sada;
Mirko BOŽIĆ, književnik i predsjednik Društva književnika Hrvatske iz Zagreba;
dr Miloš ĐURIĆ, profesor univerziteta iz Beograda;
Marin FRANIČEVIĆ, književnik iz Zagreba;
dr Krešimir GEORGIJEVIĆ, profesor univerziteta iz Beograda;
Miloš HADŽIĆ, sekretar Matice srpske iz Novog Sada;
dr Josip HAMM, sveučilišni profesor iz Zagreba;
dr Mate HRASTE, sveučilišni profesor iz Zagreba;
dr Ljudevit JONKE, sveučilišni docent iz Zagreba;
Marijan JURKOVIĆ, književnik iz Beograda;
Jure KAŠTELAN, književnik iz Zagreba;
Radovan LALIĆ, profesor univerziteta iz Beograda;
Mladen LESKOVAC, književnik i profesor univerziteta iz Novog Sada;
Svetislav MARIĆ, profesor i potpredsjednik Matice srpske iz Novog Sada;
Marko MARKOVIĆ, književnik iz Sarajeva;
Živan MILISAVAC, književnik i urednik "Letopisa Matice srpske" iz Novog Sada;
dr Miloš MOSKOVLJEVIĆ, profesor i naučni saradnik Srpske akademije nauka iz Beograda;
Boško PETROVIĆ, književnik i urednik "Letopisa Matice srpske" iz Novog Sada;
Veljko PETROVIĆ, književnik i akademik, predsjednik Matice srpske, iz Beograda;
Đuza RADOVIĆ, književnik iz Beograda;
dr Mihailo STEVANOVIĆ, profesor univerziteta iz Beograda;
dr Jovan VUKOVIĆ, profesor univerziteta iz Sarajeva.

Izvori[уреди]

  • Pravopis hrvatskosrpskoga književnog jezika s pravopisnim rječnikom. Zagreb: Matica hrvatska; Novi Sad: Matica srpska, 1960, strane 9 i 10 (prepisano iz faksimila teksta pisanog latinicom)