Zakon o Sudskoj policiji Republike Srpske

Iz Vikizvornika, slobodne biblioteke
Idi na: navigaciju, pretragu
Seal of Republika Srpska.svg


ЗАКОН О СУДСКОЈ ПОЛИЦИЈИ РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ

I OSNOVNE ODREDBE[uredi]

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se nadležnost, organizacija, djelokrug rada i ovlaštenja Sudske policije Republike Srpske (u daljem tekstu: Sudska policija), dužnosti i prava, posebne dužnosti i prava iz radnog odnosa, disciplinska i materijalna odgovornost, činovi, ocjena rada i unapređenje službenika Sudske policije i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad Sudske policije.

Član 2.

Sudska policija u okviru svoje nadležnosti vrši poslove na osnovu Zakona o krivičnom postupku, Krivičnog zakona Republike Srpske, Zakona o izvršenju krivičnih sankcija Republike Srpske, Zakona o sudovima Republike Srpske i drugim propisima donesenim na osnovu zakona, te pravilima koja donosi predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljem tekstu: predsjednik Vrhovnog suda) u skladu sa zakonom.

Član 3.

(1) Poslove Sudske policije obavljaju službenici Sudske policije.

(2) Sastav zaposlenih u Sudskoj policiji treba okvirno da odražava nacionalni sastav u skladu sa Ustavom Republike Srpske.

Član 4.

Ako ovim zakonom nije drugačije propisano, na zaposlene u Sudskoj policiji primjenjuje se Zakon o radu, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, Zakon o republičkoj upravi, Zakon o državnim službenicima, Zakon o policijskim službenicima, te drugi zakoni i propisi.

II ORGANIZACIJA SUDSKE POLICIJE I SREDSTVA ZA RAD[uredi]

Član 5.

(1) Predsjednik Vrhovnog suda upravlja Sudskom policijom i odgovora za zakonito upravljanje.

(2) Predsjednik Vrhovnog suda može poslove upravljanja Sudskom policijom povjeriti direktoru Sudske policije, o čemu donosi posebnu odluku.

Član 6.

Republički propisi koji se odnose na prava i obaveze funkcionera u rukovođenju republičkim organom uprave shodno se primjenjuju na prava i obaveze predsjednika Vrhovnog suda i direktora Sudske policije u pogledu upravljanja Sudskom policijom.

Član 7.

Sudska policija poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom vrši u okviru:

a) uprave Sudske policije u Vrhovnom sudu,
b) okružnih centara Sudske policije u okružnim sudovima u Banjoj Luci, Bijeljini, Doboju, Istočnom Sarajevu i Trebinju i
v) interventne jedinice Sudske policije u Vrhovnom sudu.

Član 8.

(1) Upravu Sudske policije u Vrhovnom sudu čine:

a) direktor Sudske policije koji rukovodi upravom i okružnim centrima Sudske policije i za svoj rad odgovara predsjedniku Vrhovnog suda,
b) inspektorat Sudske policije za opšte i operativno-bezbjednosne poslove koji je za svoj rad odgovoran direktoru Sudske policije i
v) interventna jedinica Sudske policije koja je za svoj rad odgovorna direktoru Sudske policije.

(2) Direktor Sudske policije može ovlastiti jednog od inspektora Sudske policije da ga u slučaju odsutnosti ili spriječenosti zamjenjuje ili zastupa u poslovima iz djelokruga rada koje im on odredi.

Član 9.

(1) U okviru okružnog centra Sudske policije u okružnim sudovima formiraju se odjeljenja i grupe Sudske policije, u zavisnosti od broja službenika Sudske policije.

(2) Radom okružnog centra Sudske policije u okružnim sudovima rukovode načelnik i zamjenik načelnika, a u okružnom centru Sudske policije u okružnom sudu u Banjoj Luci i pomoćnik načelnika okružnog centra Sudske policije i za svoj rad odgovorni su direktoru Sudske policije.

(3) Radom odjeljenja Sudske policije rukovodi komandir odjeljenja Sudske policije, a radom grupe Sudske policije rukovodi vođa grupe i oni su za svoj rad odgovorni načelniku okružnog centra Sudske policije.

(4) Sjedišta okružnih centara Sudske policije nalaze se u sjedištima okružnih sudova, a sjedišta odjeljenja Sudske policije i grupa nalaze se u sjedištima osnovnih sudova.

(5) Za obavljanje poslova Sudske policije u okružnim centrima, odjeljenjima i grupama Sudske policije sudovi i tužilaštva obezbjeđuju prostor i tehničke uslove za rad.

Član 10.

Organizacija Sudske policije uređuje se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sudskoj policiji koji donosi predsjednik Vrhovnog suda, na prijedlog direktora Sudske policije, uz pribavljenu saglasnost ministra pravde i Vlade Republike Srpske.

Član 11.

Administrativno-pravne poslove za Sudsku policiju vrši uprava Sudske policije, a finansijske poslove do uspostavaljanja odgovarajuće službe Sudske policije vrši Odsjek za računovodstvo i materijalno-finansijske poslove Vrhovnog suda, koji je u ovim poslovima odgovoran predsjedniku Vrhovnog suda i direktoru Sudske policije.

Član 12.

Sredstva za rad Sudske policije obezbjeđuju se u budžetu Republike Srpske.

III NADLEŽNOSTI I OVLAŠTENjA SUDSKE POLICIJE[uredi]

Član 13.

Sudska policija u okviru svojih nadležnosti obavlja poslove i zadatke za Vrhovni sud, okružne i osnovne sudove i na osnovu sudskih naredaba preduzima sljedeće mjere i radnje:

a) osiguranje informacija,
b) prinudno dovođenje svjedoka i vještaka,
v) prinudno dovođenje i sprovođenje osumnjičenih, optuženih i osuđenih lica,
g) sprovođenje osuđenih lica u ustanovu za izvršenje krivičnih sankcija,
d) provođenja izvršenja sudskih odluka,
đ) obezbjeđuje sudske i tužilačke zgrade,
e) obezbjeđuje sudije i druge radnike suda i
ž) održava red u sudnici i drugim sudskim prostorijama za vrijeme i u toku suđenja.

Član 14.

(1) Pored nadležnosti propisanih članom 13. ovog zakona, Sudska policija u izvršenju poslova i zadataka ima i ovlaštenja propisana Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske, kada postupaju po naredbama sudova, i to:

a) davanje upozorenja,
b) provjera i utvrđivanje identiteta lica i stvari,
v) pozivanje i ostvarivanje potrebnih kontakata sa licima,
g) lišenje slobode i zadržavanje lica,
d) dovođenje i sprovođenje lica,
đ) potraga za licima i stvarima,
e) privremeno ograničenje slobode kretanja,
ž) izdavanje upozorenja i naredbi,
z) privremeno oduzimanje predmeta,
i) privremeno korištenje tuđih vozila i komunikacijskih sredstava,
j) pregled lica, stvari i prevoznih sredstava,
k) audio i video snimanje na javnim mjestima,
l) upotreba sredstava prinude i
lj) obrada ličnih podataka i vođenje evidencija.

(2) Pravila o primjeni ovlaštenja Sudske policije donosi predsjednik Vrhovnog suda.

Član 15.

Predsjednik Vrhovnog suda, na zahtjev glavnog republičkog tužioca, može sklopiti poseban sporazum o pružanju pomoći tužilaštvima u Republici Srpskoj u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o krivičnom postupku.

Član 16.

(1) Sudska policija, u okviru svojih nadležnosti i ovlaštenja prilikom izvršenja poslova i zadataka, neposredno sarađuje sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, u skladu sa zakonom.

(2) Obavezna neposredna saradnja iz stava 1. ovog člana podrazumijeva i preduzimanje mjera ovlaštenih službenih lica Ministarstva unutrašnjih poslova, kojima se obezbjeđuje nesmetano obavljanje poslova iz nadležnosti Sudske policije.

IV PRAVA I DUŽNOSTI SLUŽBENIKA SUDSKE POLICIJE[uredi]

Član 17.

(1) Službenici Sudske policije su naoružani, jednoobrazno odjeveni i uniformisani.

(2) Službenici Sudske policije imaju pravo na uniformu, opremu za obavljanje poslova i naoružanje.

(3) Zbog specifičnosti prirode određenih zadataka i u skladu sa prihvaćenim policijskim standardima, određeni poslovi iz nadležnosti Sudske policije mogu se izvršavati u civilnoj odjeći ili posebnoj službenoj uniformi sa opremom.

(4) Pravilnik o izgledu uniforme Sudske policije i načinu obavljanja poslova iz stava 3. ovog člana donosi predsjednik Vrhovnog suda na prijedlog direktora Sudske policije.

Član 18.

(1) Službenici Sudske policije imaju službenu legitimaciju i policijsku značku koja im služi za dokazivanje svojstva ovlaštenog službenog lica Sudske policije.

(2) Službenu legitimaciju izdaje predsjednik Vrhovnog suda.

(3) Pravilnik o izgledu značke i službene legitimacije donosi predsjednik Vrhovnog suda na prijedlog direktora Sudske policije, obavezno vodeći računa o ravnopravnosti službenih jezika i pisama u Republici Srpskoj.

Član 19.

(1) Službenici Sudske policije u obavljanju poslova u okviru svojih nadležnosti i ovlaštenja mogu upotrijebiti sredstva prinude samo onda kad je to neophodno za zaštitu ljudskih života, odbijanje napada, savladavanje otpora, zaštitu imovine i sprečavanje bijega, i to:

a) fizičku snagu,
b) službenu palicu,
v) sredstva za vezivanje,
g) hemijska sredstva,
d) vatreno oružje i
đ) specijalne vrste oružja (elektromagnetno-elektroničko nesmrtonosno i kinetičko nesmrtonosno oružje).

(2) Prije upotrebe sredstava prinude službenik Sudske policije izdaje upozorenje, osim ako bi to moglo ugroziti bezbjednost službenika Sudske policije ili drugog lica ili bi to bilo očito neprimjereno ili besmisleno u datim okolnostima.

Član 20.

Fizička snaga, službena palica i hemijska sredstva ne koriste se prema djeci, starijim licima, onesposobljenim licima, uključujući lica koja su vidno bolesna, kao ni prema ženama koje su očito trudne, osim ako ta lica direktno ugrožavaju život službenika Sudske policije ili lica koja se obezbjeđuju.

Član 21.

(1) Službenik Sudske policije može upotrijebiti vatreno oružje ako su već upotrijebljena sredstva prinude bila neefikasna ili ako se upotrebom drugih sredstava prinude ne bi postigao zakonit cilj.

(2) Službenik Sudske policije može upotrijebiti vatreno oružje, ako drugačije ne može:

a) zaštititi živote koje je dužan štititi,
b) odbiti neposredni napad kojim se ugrožava njegov život ili život sudija i drugih radnika suda, kao i drugih lica koje je dužan štititi i
v) spriječiti bjekstvo osumnjičenog, optuženog ili osuđenog kojeg obezbjeđuje, dovodi ili sprovodi, ako naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će to lice upotrebom vatrenog oružja, oruđa ili drugog pogodnog sredstva ugroziti nečiji život.

(3) Službenik Sudske policije ostaviće dovoljno vremena da se postupi po njegovom upozorenju, osim ako bi time nastao rizik za njega samog ili rizik nanošenja ozbiljnih ili smrtonosnih povreda drugim licima, a okolnosti nalažu potrebu za trenutnom akcijom.

(4) Službeniku Sudske policije nije dozvoljeno ispaljivati metak upozorenja.

Član 22.

(1) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena ako bi ugrozila živote drugih ljudi, osim ako je to jedini način odbrane od direktnog napada ili opasnosti.

(2) Upotreba vatrenog oružja nije dozvoljena prema maloljetniku, osim ako je to jedini način odbrane od napada ili opasnosti.

Član 23.

Službeniku Sudske policije nije dozvoljeno da upotrebljava vatreno oružje prema vozilu u pokretu, osim ako se to vozilo koristi kao sredstvo za napad prema službeniku Sudske policije ili drugim licima ili ako se iz vozila upotrebljava ili namjerava upotrijebiti vatreno oružje prema službenicima Sudske policije ili drugim licima.

Član 24.

(1) Službenik Sudske policije koji obavlja poslove u sastavu grupe upotrebljava vatreno oružje samo po naređenju rukovodioca grupe, izuzev u slučajevima propisanim u članu 21. stav 2. ovog zakona.

(2) Naređenje za upotrebu oružja iz stava 1. ovog člana može se izdati samo u slučaju i pod uslovima predviđenim ovim zakonom.

Član 25.

(1) Službenik Sudske policije koji je u toku vršenja dužnosti upotrijebio sredstva prinude mora podnijeti pisani izvještaj o upotrebi sredstava prinude prije kraja smjene u toku koje je došlo do upotrebe sredstava prinude, a primjerak izvještaja, putem načelnika okružnog centra Sudske policije poslati u upravu Sudske policije u Vrhovnom sudu, u roku od 24 sata od završetka smjene.

(2) Ako službenik Sudske policije nije u mogućnosti podnijeti izvještaj o upotrebi sredstava prinude, izvještaj podnosi njegov pretpostavljeni starješina.

(3) U roku od 48 sati od prijema izvještaja načelnik okružnog centra Sudske policije svoje mišljenje o opravdanosti upotrebe sredstava prinude dostavlja direktoru Sudske policije.

(4) O zakonitosti i pravilnosti upotrebe sredstava prinude od strane službenika Sudske policije odlučuje direktor Sudske policije u roku od tri dana od dana prijema izvještaja i o tome odmah obavještava predsjednika Vrhovnog suda u cilju eventualnog preduzimanja potrebnih mjera u skladu sa Zakonom.

(5) O upotrebi sredstava za vezivanje lica, koja su prethodno lišena slobode od strane nekog drugog policijskog organa, a koja se tom prilikom sprovode ili dovode po nalogu suda, ne podnosi se izvještaj o upotrebi sredstava prinude, nego se ta radnja kao mjera obezbjeđenja lica navodi u redovnom izvještaju iz naloga za službu.

(6) O upotrebi vatrenog i specijalnog oružja, pored podnošenja izvještaja, službenik Sudske policije dužan je odmah obavijestiti neposrednog rukovodioca, a neposredni rukovodilac direktora Sudske policije i predsjednika Vrhovnog suda.

(7) Pravilnik o upotrebi vatrenog oružja i ostalih sredstava prinude od strane službenika Sudske policije donosi predsjednik Vrhovnog suda, na prijedlog direktora Sudske policije.

Član 26.

(1) Pri neposrednom lišenju slobode osumnjičenog ili optuženog koji se prinudno dovodi ili osuđenog koji se sprovodi u ustanovu za izvršenje krivičnih sankcija, službenik Sudske policije može ući bez posebne dozvole u tuđi stan i druge prostorije i po potrebi pregledati prostorije i bez prisustva svjedoka da bi se pronašlo traženo lice, ako ima saznanja da se to lice sklonilo u taj stan ili prostoriju.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana ne sastavlja se zapisnik, nego se vlasniku stana ili prostorije odnosno korisniku odmah izdaje potvrda u kojoj se naznačava razlog i vrijeme ulaženja u te prostorije.

Član 27.

Službenici Sudske policije obavezni su poslove iz svoje nadležnosti i ovlaštenja obavljati i u slučaju kada izvršenje tih poslova dovodi u opasnost njihov život.

Član 28.

(1) Lice koje na zahtjev službenika Sudske policije pruža pomoć ili samoinicijativno sudjeluje u savlađivanju lica koja pružaju otpor ili hvatanju lica koja su pobjegla i tom prilikom budu ozlijeđena, razbole se ili trajnije budu spriječeni za rad, imaju prava u skladu sa odredbama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju koje regulišu obavezno osiguranje lica dok se nalaze u određenim okolnostima.

(2) Ako lice iz stava 1. ovog člana prilikom pružanja pomoći službenicima Sudske policije izgubi život, Sudska policija snosi troškove sahrane tog lica.

(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana porodici ili licu koju je izdržavalo poginulo lice pripada jednokratna novčana pomoć, koja ne može biti manja od ukupne plate koju je poginulo lice ostvarilo za posljednjih šest mjeseci, a ako poginulo lice nije bilo u radnom odnosu, visinu novčane pomoći određuje predsjednik Vrhovnog suda.

(4) Lice iz st. 1. i 3. ovog člana ima pravo na naknadu štete u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima.

Član 29.

(1) Službenik Sudske policije dužan je čuvati sve povjerljive podatke i materijale do kojih dođe, osim kada vršenje poslova i zadataka ili zakonske odredbe zahtijevaju drugačije.

(2) Pravila o rukovanju podacima koji su određeni kao tajni, a koje koristi Sudska policija donosi predsjednik Vrhovnog suda, na prijedlog direktora Sidske policije.

(3) Pravilima iz stava 2. ovog člana određuje se postupak za određivanje tajnosti, stepena tajnosti i pristup tajnim podacima.

(4) Predsjednik Vrhovnog suda može, iz opravdanih razloga ili na zahtjev ovlaštenog organa, osloboditi sadašnjeg ili bivšeg službenika Sudske policije obaveze čuvanja službene tajne.

(5) Službenik Sudske policije dužan je čuvati podatke iz stava 1. ovog člana i nakon prestanka radnog odnosa.

1. Posebne dužnosti službenika Sudske policije[uredi]

Član 30.

(1) Službenik Sudske policije pri obavljanju svojih dužnosti rukovodi se javnim interesom u skladu sa važećim zakonskim propisima.

(2) Službenik Sudske policije je nepristrasan i mora izbjegavati aktivnosti ili ponašanja koja su nespojiva sa dužnostima propisanim ovim zakonom.

(3) Službenik Sudske policije uvijek se suzdržava od javnog ispoljavanja političkih uvjerenja, a od ispoljavanja vjerskih uvjerenja dok je na dužnosti.

(4) Službenik Sudske policije u vezi sa svojim nadležnostima i ovlaštenjima ne može tražiti i nije dozvoljeno da prihvata za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu naknadu, korist, uslugu ili bilo kakvu dobit.

(5) Službenik Sudske policije u toku i van službe dužan je djelovati na način koji odgovara interesu i ugledu Sudske policije.

(6) Službenik Sudske policije pridržava se i svih drugih dužnosti propisanih ovim zakonom i podzakonskim aktima.

Član 31.

(1) Službenik Sudske policije ne može obavljati poslove i zadatke, vršiti funkciju ili obavljati djelatnost koje su nespojive sa službenim dužnostima, a posebno:

a) ne može biti nosilac bilo kakve javne funkcije,
b) ne može obavljati nikakvu dodatnu aktivnost uz naknadu, a koja je u vezi sa obavljanjem službenih zadataka ili obaveza,
v) ne može biti član političke stranke niti slijediti upute političkih stranaka, niti u uniformi prisustvovati skupovima političkih stranaka ili drugim političkim skupovima, osim ukoliko je na dužnosti i
g) ne može davati javne izjave niti na drugi način komentarisati rad Sudske policije bez odobrenja predsjednika Vrhovnog suda ili direktora Sudske policije.

(2) Službeniku Sudske policije prestaje radni odnos kada kao kandidat za izbornu javnu dužnost bude imenovan na položaj unutar bilo kojeg organa vlasti u Republici Srpskoj ili u Bosni i Hercegovini.

V PRAVA IZ RADNOG ODNOSA[uredi]

Član 32.

Službenik Sudske policije ima pravo:

a) na stalni radni odnos do trenutka dok se ne steknu uslovi za penzionisanje, ako nije drukčije propisano ovim zakonom,
b) na godišnji odmor, u skladu sa Zakonom o radu i ovim zakonom,
v) na nagradu za posebno obavljene poslove propisane ovim zakonom, opštim kolektivnim ugovorom i opštim propisima o radu,
g) na platu i naknade, u skladu sa zakonom i drugim odgovarajućim propisima,
d) na napredovanje u službi i profesionalni razvoj kroz obuku i na drugi način,
đ) osnivati i učlanjivati se u sindikat ili profesionalno udruženje, u skladu sa zakonom,
e) na pošteno i pravično postupanje, bez obzira na: pol, rasu, nacionalno ili društveno porijeklo, vjeroispovijest, entitetsko državljanstvo, mjesto stanovanja, političko ili drugo uvjerenje, rođenje, dob, imovinski, bračni ili drugi status, i
ž) da nadređeni i podređeni postupaju s njim uz poštovanje ljudskog dostojanstva.

Član 33.

(1) Službenik Sudske policije ne može biti otpušten sa posla zbog privremene nesposobnosti za rad, usljed bolesti ili povrede na radu.

(2) Povreda koja nastane na putu prema poslu ili sa posla, smatra se povredom na radu.

(3) Na ostvarivanje prava službenika Sudske policije iz člana 32. ovog zakona neće uticati privremena nesposobnost za rad usljed bolesti ili povrede na radu.

Član 34.

(1) Ako se protiv službenika Sudske policije pokrene krivični, prekršajni ili parnični postupak zbog upotrebe sile ili drugih radnji tokom izvršenja zadataka, Sudska policija službeniku osigurava pravnu pomoć, osim ako je službenik djelovao izvan okvira svojih ovlaštenja ili ih je zloupotrijebio.

(2) Pravna pomoć se osigurava službeniku Sudske policije kao oštećenom u postupku za naknadu štete, ili njegovoj porodici, ukoliko je šteta nanesena u izvršenju ili u vezi sa izvršenjem zadataka Sudske policije.

(3) Pod uslovima iz st. 1. i 2. ovoga člana Sudska policija osigurava pravnu pomoć i nakon prestanka radnog odnosa, osim u slučaju da službenik Sudske policije ima pravo na pomoć po nekom drugom osnovu.

(4) Sudska policija pravnu pomoć osigurava i građaninu koji je pomogao službeniku Sudske policije, ako je protiv građanina pokrenut krivični postupak zbog djelovanja koje je u vezi sa pruženom pomoći.

1. Upražnjena radna mjesta i zapošljavanje[uredi]

Član 35.

(1) Predsjednik Vrhovnog suda, na prijedlog direktora Sudske policije, utvrđuje slobodna radna mjesta za zapošljavanje u Sudskoj policiji.

(2) Upražnjena radna mjesta utvrđuju se radi periodičnog zapošljavanja novih službenika kako bi se održao propisani maksimum radnih mjesta i održavala operativnost Sudske policije.

(3) Zapošljavanje u Sudskoj policiji vrši se na osnovu javnog konkursa.

2. Uslovi[uredi]

Član 36.

(1) Lice koje se prima u radni odnos u Sudsku policiju mora ispunjavati opšte uslove predviđene ovim zakonom, i to:

a) državljanstvo Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine,
b) da nije otpušten iz institucije državne uprave ili iz vojne službe u Bosni i Hercegovini na osnovu izrečene disciplinske mjere,
v) da protiv njega nije pokrenut krivični postupak i da nije izrečena pravosnažna kazna zatvora za krivično djelo, osim za krivična djela protiv bezbjednosti saobraćaja u skladu sa krivičnim zakonodavstvom i
g) da nije optužen od Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i da nije odbio da se pojavi pred Tribunalom u svojstvu svjedoka.

(2) Pored opštih uslova propisanih ovim zakonom, lice koje se prima u radni odnos mora da ispunjava i posebne utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sudskoj policiji.

Član 37.

(1) Lice koje se prima u radni odnos u Sudsku policiju, pored opštih uslova propisanih ovim zakonom, posebnih uslova iz člana 36. stav 2. ovog zakona, treba da ispunjava i posebne zdravstvene i psihofizičke uslove prema normama predviđenim za policijske službenike Ministarstva unutrašnjih poslova.

(2) Zdravstvenu i psihofizičku sposobnost lica iz stav 1. ovog člana ocjenjuje odgovarajuća zdravstvena ustanova koju odredi predsjednik Vrhovnog suda.

Član 38.

O prijemu u radni odnos službenika Sudske policije odlučuje predsjednik Vrhovnog suda ili direktor Sudske policije, ako ga za to ovlasti predsjednik Vrhovnog suda, a na prijedlog komisije za prijem u radni odnos.

Član 39.

(1) Lica koja se prvi put primaju u radni odnos u Sudsku policiju primaju se kao pripravnici.

(2) Za službenika Sudske policije mogu se bez svojstva pripravnika primiti lica koja su završila školu za policajce, kao i lica koja su u drugim policijskim agencijama provela najmanje tri godine na istim ili sličnim poslovima Sudske policije, koja imaju obrazovanje IV stepena i koja su položila stručni ispit za zvanje policajca, a koja nisu starija od 35 godina.

(3) Pripravnik se prima na određeno vrijeme.

Član 40.

(1) Za pripravnika u Sudskoj policiji može se primiti lice koje ispunjava opšte uslove propisane u članu 36. stav 1. i posebne zdravstvene i psihofizičke uslove iz člana 37. ovog zakona, a koje nije starije od 25 godina.

(2) Pripravnički staž za lica sa srednjom stručnom spremom traje šest mjeseci, a za lica sa visokom stručnom spremom 12 mjeseci.

(3) Stručni ispit za pripravnika Sudske policije polaže se u skladu sa Pravilnikom o programu i načinu polaganja stručnog ispita za službenike Sudske policije, koji donosi predsjednik Vrhovnog suda.

(4) Stručni ispit pripravnik Sudske policije polaže pred komisijom koju imenuje predsjednik Vrhovnog suda.

(5) Pripravnik za vrijeme pripravničkog rada ne može nositi vatreno oružje.

Član 41.

(1) Pripravniku koji nakon završenog pripravničkog staža ne položi stručni ispit za službenika Sudske policije prestaje radni odnos u Sudskoj policiji.

(2) Pripravnik koji položi stručni ispit za službenika Sudske policije prima se u radni odnos na neodređeno vrijeme Sudskoj policiji.

Član 42.

Pripravnik koji samovoljno napusti kurs Sudske policije ili bude izbačen sa kursa svojom krivicom obavezan je nadoknaditi nastale troškove.

3. Stručno osposobljavanje i usavršavanje[uredi]

Član 43.

(1) Osnovnu obuku, stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika Sudske policije vrši uprava Sudske policije u saradnji sa načelnicima okružnih centara Sudske policije pri okružnim sudovima.

(2) Prije zasnivanja radnog odnosa lica moraju proći kurs za službenika Sudske policije u trajanju od tri do šest sedmica, a uslove i način izvođenja stručnog kursa propisuje pravilima predsjednik Vrhovnog suda.

Član 44.

(1) Službenici Sudske policije dužni su da se stalno stručno osposobljavaju i usavršavaju.

(2) Službenici Sudske policije su obavezni učestvovati u obrazovnim aktivnostima, na kursevima i seminarima koji se organizuju.

(3) Za stručno obrazovanje službenika Sudske policije organizuje se praktična obuka u vidu kurseva, seminara i drugih oblika obrazovanja koje određuje predsjednik Vrhovnog suda.

(4) Za vrijeme trajanja kursa obezbjeđuje se smještaj, ishrana, odjeća, obuća i udžbenici, a trajanje kursa određuje predsjednik Vrhovnog suda.

Član 45.

Pravila kojima se detaljnije regulišu zapošljavanje, osnovna obuka, rad pripravnika-volontera, te njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje za službenika Sudske policije donosi predsjednik Vrhovnog suda na prijedlog direktora Sudske policije.

4. Radni uslovi[uredi]

Član 46.

(1) Službenici Sudske policije u pravima iz radnog odnosa, zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i drugim pravima po osnovu rada, izjednačavaju se sa pravima koja imaju policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova.

(2) U pogledu ostvarivanja prava službenika Sudske policije iz stava 1. ovog člana predsjednik Vrhovnog suda ima sva ovlaštenja koja ima ministar unutrašnjih poslova prema policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova.

(3) Sredstva za plate zaposlenih u Sudskoj policiji obezbjeđuju se u skladu sa Zakonom o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova, kazneno-popravnim ustanovama i Sudskoj policiji.

Član 47.

(1) Prosječno radno vrijeme službenika Sudske policije je 40 sati sedmično, što uključuje odmor u toku radnog dana propisan važećim zakonima.

(2) Radno vrijeme je osam sati dnevno.

(3) Rukovodilac u Sudskoj policiji može odrediti drukčije radno vrijeme u sljedećim slučajevima:

a) kada je potrebno održati kontinuitet rada i
b) kada se određeni zadaci moraju izvršiti u određenim rokovima ili u planiranom periodu.

Član 48.

(1) Posebnim uslovima se smatraju:

a) rad po vanrednom rasporedu,
b) rad u dvokratnoj smjeni,
v) rad u smjenama,
g) rad subotom, nedjeljom, praznicima i ostalim slobodnim danima,
d) rad noću i
đ) rad na pojedinim lokacijama.

(2) Službenik Sudske policije obavezan je raditi u posebnim uslovima u slučaju kada su takvi uslovi neophodno potrebni za izvršenje zadataka Sudske policije.

(3) Drugi načini rada u posebnim uslovima mogu biti određeni ako to zahtijeva bezbjednosna situacija ili ako je to jedini način za obavljanje određenih zadataka koji ne mogu biti odgođeni ili se moraju završiti u određenom roku.

(4) Direktor Sudske policije utvrđuje razloge zbog kojih se drugi način rada u posebnim uslovima iz stava 3. ovog člana može odrediti, a može ovlastiti i druge pripadnike Sudske policije koji rade na rukovodnim radnim mjestima da to utvrde.

(5) Za poslove iz st. 1. i 3. ovoga člana službenici Sudske policije imaju pravo na novčanu naknadu ili slobodne dane, u skladu sa Zakonom o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova, kazneno-popravnim ustanovama i Sudskoj policiji.

Član 49.

(1) Ako interesi vršenja poslova Sudske policije zahtijevaju, službenici Sudske policije su obavezni posao obavljati i duže od punog radnog vremena.

(2) Prekovremeni rad iz stava 1. ovog člana može trajati do četiri časa dnevno i ne više od 20 časova sedmično, odnosno 150 časova u toku jedne kalendarske godine, o čemu se donosi posebno rješenje.

Član 50.

(1) Službenici Sudske policije imaju pravo na najmanje 18, a najviše do 30 radnih dana plaćenog godišnjeg odmora, zavisno od dužine radnog staža.

(2) Službeniku Sudske policije može se odgoditi, odnosno prekinuti godišnji odmor kada to zahtijeva potreba izvršenja neodložnih i važnih službenih poslova.

(3) Odluku o odlaganju, odnosno prekidanju godišnjeg odmora donosi direktor Sudske policije na prijedlog načelnika okružnog centra Sudske policije.

(4) Službenici Sudske policije imaju pravo na naknadu opravdanih troškova prouzrokovanih odgodom ili prekidom godišnjeg odmora.

Član 51.

Zbog posebnih uslova rada i prirode poslova, za svakih 12 mjeseci efektivnog staža, službeniku Sudske policije računa se 16 mjeseci.

5. Imenovanje i razrješenje rukovodioca i zamjenika rukovodioca[uredi]

Član 52.

(1) Kandidati za radna mjesta iz čl. 8. i 9. ovog zakona moraju imati odgovarajuću stručnu spremu i čin u skladu sa Uredbom o činovima i oznakama u Sudskoj policiji Republike Srpske.

(2) Stručna sprema, posebni uslovi i kriterijumi za izbor i imenovanje rukovodioca i zamjenika rukovodioca detaljnije se određuje pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sudskoj policiji.

Član 53.

(1) Kandidate za rukovodna mjesta iz čl. 8. i 9. ovog zakona predlaže komisija u sastavu od tri člana iz reda službenika Sudske policije na rukovodnim radnim mjestima koju određuje i sastavlja predsjednik Vrhovnog suda.

(2) Komisija iz stava 1. ovog člana obavlja razgovor sa kandidatima, rangira ih na osnovu sposobnosti, podobnosti i stručnosti, te sačinjenu rang-listu kandidata dostavlja predsjedniku Vrhovnog suda koji donosi konačnu odluku o imenovanju.

Član 54.

(1) Predsjednik Vrhovnog suda koji imenuje rukovodioce i zamjenike rukovodioca iz čl. 8. i 9. ovog zakona, u skladu sa odredbama člana 5. stav 1. i člana 6. ovog zakona, može ih razriješiti dužnosti, uz posebno obrazloženje, radi unapređenja pravosudnog sistema i rukovođenja institucije Sudske policije, kao i potreba službe.

(2) Rukovodilac iz čl. 8. i 9. ovog zakona, pored razrješenja iz stava 1. ovog člana, može se razriješiti:

a) na lični zahtjev,
b) ako trajno nije u mogućnosti da obavlja svoje dužnosti i odgovornosti,
v) ako mu je konačnom odlukom utvrđena disciplinska odgovornost za težu povredu radne dužnosti ili
g) ako mu je za krivično djelo izrečena pravosnažna kazna zatvora.

(3) U slučajevima razrješenja propisanim u stavu 1. ovog člana lice koje se razrješava dužnosti može se rasporediti na radno mjesto koja odgovara njegovoj stručnoj spremi, a ukoliko nema odgovarajućih radnih mjesta u Sudskoj policiji, može se rasporediti na radno mjesto za koje je predviđena niža stručna sprema uz njegovu saglasnost.

6. Postavljanje i raspoređivanje[uredi]

Član 55.

Postavljanje i raspoređivanje službenika Sudske policije vrši se na osnovu pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sudskoj policiji.

Član 56.

(1) Službenik Sudske policije može biti premješten na drugo radno mjesto istog čina unutar Sudske policije, a takav premještaj može uključivati i premještaj na drugu lokaciju izvan trenutnog radnog mjesta.

(2) Interni premještaj vrši direktor Sudske policije uz saglasnost predsjednika Vrhovnog suda.

Član 57.

(1) Ako interesi Sudske policije zahtijevaju, službenik Sudske policije može biti privremeno upućen na rad u drugi okružni centar Sudske policije najduže tri mjeseca, a po svom pristanku najduže šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.

(2) Službeniku Sudske policije može se na njegovu molbu omogućiti premještaj na rad u drugi okružni centar Sudske policije.

(3) Rješenje o privremenom upućivanju iz stava 1. ovog člana, odnosno premještanje iz stava 2. ovog člana donosi predsjednik Vrhovnog suda ili direktor Sudske policije po ovlaštenju predsjednika Vrhovnog suda.

Član 58.

(1) Predsjednik Vrhovnog suda ili direktor Sudske policije, ako ga na to ovlasti predsjednik Vrhovnog suda, može rasporediti službenika Sudske policije, uz njegovu saglasnost, na radno mjesto za koje je propisan niži čin od onoga koji službenik ima.

(2) Predsjednik Vrhovnog suda ili direktor Sudske policije, ako ga za to ovlasti predsjednik Vrhovnog suda, može rasporediti službenika na radno mjesto za koje je propisan niži čin od onoga koji službenik ima bez njegove saglasnosti u sljedećim slučajevima:

a) u slučaju da potrebe Sudske policije nalažu obavljanje hitnih poslova i zadataka u ograničenom periodu ili
b) kada je prijeko potrebno pružiti pomoć službeniku koji obavlja druge poslove i zadatke ili privremeno zamijeniti odsutnoga službenika.

VI DISCIPLINSKA I MATERIJALNA ODGOVORNOST SLUŽBENIKA SUDSKE POLICIJE[uredi]

Član 59.

(1) Službenik Sudske policije je disciplinski odgovoran za povrede radne dužnosti propisane ovim zakonom.

(2) Krivična odgovornost za krivično djelo ne isključuje disciplinsku odgovornost službenika Sudske policije, ukoliko je činjenje krivičnog djela ujedno i povreda radne dužnosti.

(3) Oslobođenje od krivične odgovornosti ne podrazumijeva istovremeno i oslobođenje od disciplinske odgovornosti.

Član 60.

(1) Službenik Sudske policije odgovoran je za materijalnu štetu koju je na radu ili u vezi sa radom, namjerno ili iz krajnje nepažnje, prouzrokovao Sudskoj policiji, pravosuđu, pravnom ili fizičkom licu.

(2) Postojanje materijalne štete, njenu visinu, okolnosti pod kojima je nastupila, ko je štetu prouzrokovao i način njene naknade utvrđuje posebna komisija koju imenuje predsjednik Vrhovnog suda.

Član 61.

Lakše povrede radnih dužnosti su:

a) nenošenje ili nepropisno nošenje uniforme, obuće, oružja i opreme,
b) nedolazak na posao u određeno vrijeme i odlazak sa posla prije kraja radnog vremena,
v) neblagovremeno obavještavanje pretpostavljenog o spriječenosti dolaska na rad bez opravdanog razloga,
g) nepristojno ponašanje prema radnim kolegama i drugim zaposlenim u pravosuđu ili strankama i izazivanje svađe i narušavanje međuljudskih odnosa na poslu i
d) nemarno i neblagovremeno vršenje radnih i drugih zadataka koje su izazvale ili mogle izazvati štetne posljedice manjeg obima, a ne spada u težu povredu radne dužnosti.

Član 62.

Teže povrede radnih dužnosti su:

a) samovoljno napuštanje radnog mjesta i obezbjeđenja određenih objekata, prostorija, ličnosti, povjerenog zadatka, organizacione jedinice ili mjesta određenog za pripravnost,
b) nepreduzimanje ili nedovoljno preduzimanje mjera i radnji u oviru svojih obaveza potrebnih za bezbjednost sudija, tužilaca i drugih radnika pravosuđa, bezbjednost suda, lica, povjerenih stvari, službenih akata ili imovine,
v) nepreduzimanje ili nedovoljno preduzimanje mjera ili nepružanje pomoći u okviru svojih ovlaštenja drugom službeniku Sudske policije ili drugom ovlaštenom licu koje traži pomoć ili drugom državnom organu, a ta pomoć je neophodna za obavljanje njihovih službenih dužnosti,
g) prikrivanje činjenica u pogledu vremena, obima i načina izvršenja službenih radnji ili upotrebe sredstava prinude od strane drugog službenika Sudske policije, kada je on izvršenjem te radnje ili upotrebom sredstava prinude počinio težu povredu radne dužnosti,
d) svaka radnja ili propuštanje radnje koja onemogućava, ometa ili otežava izvršenje službenih poslova ili zadataka,
đ) ponašanje koje šteti ugledu Sudske policije ili pravosuđu Republike Srpske,
e) nedostojno ponašanje za vrijeme dužnosti ili u vezi sa dužnošću u Sudskoj policiji,
ž) prouzrokovanje narušavanja javnog reda i mira, naročito drskim ponašanjem, tučom na javnom mjestu ili drugom radnjom kojom se narušava javni red i mir i ugled Sudske policije, bez obzira na vrijeme i mjesto činjenja,
z) izbjegavanje obaveza u vezi sa stručnim osposobljavanjem ili usavršavanjem,
i) izbjegavanje ljekarskih pregleda radi utvrđivanja psihofizičke sposobnosti za rad,
j) odbijanje izvršenja službenog posla ili nesavjesno izvršavanje naređenja rukovodioca izdatih u vršenju ili povodom vršenja službenog posla,
k) obavljanje djelatnosti i poslova koji nisu u skladu sa interesima Sudske policije,
l) ispoljavanje političkih uvjerenja ili učestvovanje u političkim aktivnostima koje nisu u skladu sa službom, bilo za vrijeme ili izvan dužnosti,
lj) nesavjesno postupanje sa povjerenim sredstvima rada (gubljenje ili oštećenje povjerenih sredstava),
m) odavanje službene ili druge tajne utvrđene zakonom ili drugim opštim aktom,
n) prikrivanje činjenica o izvršenoj težoj povredi radnih obaveza i dužnosti zaposlenih i ne preduzimanje mjera od strane neposrednog rukovodioca,
nj) učestalo ponavljanje lakših povreda radnih obaveza i dužnosti (četiri ili više lakših povreda u kalendarskoj godini),
o) neopravdano izostajanje sa posla više od jednog dana u mjesecu ili neopravdano izostajanje sa posla tri dana uzastopno ili ukupno pet dana u toku kalendarske godine,
p) neovlaštena upotreba sredstava za rad predviđenih za izvršavanje radnih dužnosti,
r) onemogućavanje građana ili pravnih lica u ostvarivanju svojih prava na podnošenju zahtjeva, žalbi, prigovora, predstavki ili drugih zakonom predviđenih prava, ili propuštanje da se na takve prava odgovori u zakonski predviđenom roku,
s) sprečavanje, izbjegavanje i ometanje ili na drugi način odgađanje provođenja unutrašnjeg ili disciplinskog postupka,
t) lažno svjedočenje ili prikrivanje činjenica u disciplinskom postupku,
ć) propuštanje rokova određenih za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, prekidanje disciplinskog postupka usljed čega nastupa zastara, od strane nadležnih disciplinskih organa,
u) dolazak na posao u alkoholisanom stanju, dovođenje u takvo stanje u toku radnog vremena ili korištenje narkotika ili opijata za vrijeme radnog vremena,
f) odsustvovanje sa posla zloupotrebom korištenja bolovanja,
h) upotreba sile ili vatrenog oružja u suprotnosti sa ovim zakonom,
c) zloupotreba službenog položaja u vezi sa nadležnostima i ovlaštenjima,
č) nezakonito raspolaganje sredstvima ili protivpravno pribavljanje lične ili materijalne koristi za sebe ili drugoga u vezi sa obavljanjem poslova,
dž) diskriminacija građana na osnovu rase, boje kože, pola, jezika, vjerske pripadnosti, političkog uvjerenja, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla, materijalnog stanja ili bilo koja druga diskriminacija i
š) ponašanje koje je suprotno odredbama Kodeksa službenika Sudske policije.

Član 63.

(1) Za lakše povrede radne dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:

a) pismena opomena,
b) javna opomena i
v) novčana kazna u iznosu od 10% od mjesečne plate službenika Sudske policije isplaćene u mjesecu kada je ta kazna izrečena.

(2) Za teže povrede radne dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:

a) novčana kazna u visini od 20% odnosno najviše do 30% od ukupne mjesečne plate službenika Sudske policije od jednog do tri mjeseca u toku kalendarske godine,
b) raspored na druge poslove i zadatke u okviru istog ili drugog odjeljenja Sudske policije,
v) obustavljanje unapređenja u viši čin u periodu od jedne do tri godine i
g) prestanak radnog odnosa.

(3) Mjera rasporeda na drugo radno mjesto izriče se u trajanju od šest mjeseci do dvije godine, s tim da službenik Sudske policije može biti raspoređen na radno mjesto za koje je propisana ista ili neposredno niža stručna sprema.

Član 64.

Detaljnije odredbe o pokretanju i vođenju postupka za utvrđivanje povrede radnih dužnosti i druga pitanja od značaja za zaštitu radne discipline propisuje predsjednik Vrhovnog suda pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti službenika Sudske policije.

Član 65.

Disciplinski postupak pokreće se zahtjevom:

a) predsjednika Vrhovnog suda ili direktora Sudske policije,
b) na osnovu incijative za pokretanje disciplinskog postupka inspektora u sjedištu Sudske policije,
v) na osnovu incijative za pokretanje disciplinskog postupka načelnika okružnog centra Sudske policije ili
g) na osnovu incijative službenika Sudske policije.

Član 66.

(1) Vođenje postupka zbog lakše povrede radne dužnosti zastarjeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu i počinioca, a najduže u roku od šest mjeseci od dana izvršenja povrede.

(2) Vođenje postupka zbog teže povrede radne dužnosti zastarjeva u roku od šest mjeseci od dana saznanja za izvršenu povredu i počinioca, a najduže u roku od jedne godine od dana izvršene povrede.

(3) Izvršenje disciplinske mjere za lakšu povredu radne dužnosti zastarjeva u roku od tri mjeseca, a za tešku povredu radne dužnosti u roku od šest mjeseci, računajući od dana pravosnažnosti rješenja kojim je izrečena disciplinska mjera, odnosno kazna.

(4) U pogledu prekida zastare pokretanja postupka, odnosno izvršenja odgovarajuće mjere primjenjuju se odredbe o prekidu zastare pokretanja, odnosno izvršenja utvrđene Krivičnim zakonom Republike Srpske.

Član 67.

(1) Službenik Sudske policije mora biti privremeno udaljen sa poslova i zadataka koje vrši ako je potvrđena optužnica za krivično djelo učinjeno u vršenju njegovih poslova i zadataka ili ako mu je određen pritvor.

(2) Službenik Sudske policije može biti privremeno udaljen sa poslova i zadataka koje vrši ako je protiv njega pokrenut krivični postupak ili disciplinski postupak zbog učinjene teže povrede radne dužnosti i ako se, uzimajući u obzir prirodu krivičnog djela ili prirodu teže povrede radne dužnosti, može osnovano vjerovati da bi njegovo prisustvo štetilo interesima službe da i dalje ostane na radnom mjestu na koje je raspoređen.

(3) Udaljenje službenika Sudske policije iz Sudske policije može trajati do okončanja krivičnog ili disciplinskog postupka.

(4) Tokom udaljenja službeniku Sudske policije se oduzima službeno oružje, sredstva prinude, službena značka i ligitimacija i zabranjuje nošenje uniforme.

(5) O udaljenju službenika Sudske policije odlučuje direktor Sudske policije donošenjem rješenja o udaljenju.

(6) Protiv rješenja o udaljenju službenik Sudske policije može podnijeti prigovor predsjedniku Vrhovnog suda, u roku od osam dana od dana uručenja rješenja.

(7) Prigovor ne odlaže izvršenje rješenja, a rješenje po prigovoru mora se donijeti u roku od 15 dana.

Član 68.

(1) Za vrijeme dok traje udaljenje iz Sudske policije službenik Sudske policije ima pravo na naknadu u visini od 55% od plate koju bi ostvario da je bio na radu.

(2) Službenik Sudske policije ima pravo na punu naknadu svoje plate i druga prava po osnovu rada, ako se utvrdi da nije odgovoran za težu povredu radne dužnosti, niti za izvršenje krivičnog djela.

Član 69.

(1) Službeniku Sudske policije prestaje radni odnos:

a) u slučaju smrti,
b) istekom vremena na koje je zasnovan,
v) ispunjavanjem zakonom propisanih uslova koji se odnose na godine staža osiguranja i starosnu dob za penzionisanje u skladu sa Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju,
g) kada pripadnik Sudske policije svojevoljno da otkaz,
d) u slučaju gubitka radne sposobnosti – danom pravosnažnosti rješenja nadležnog organa,
đ) u slučaju nezadovoljavajućeg probnog rada,
e) zbog dvije uzastopne negativne ocjene o radu godišnje,
z) ako pravosnažnom presudom bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci,
i) ako u zakonskom roku ne položi stručni ispit,
j) ako odbije premještaj ili raspoređivanje, kada nije potrebna njegova saglasnost ili iz neopravdanog razloga ne stupi na radno mjesto na koje je premješten ili raspoređen i
k) ako je prilikom zasnivanja radnog odnosa prećutao ili dao netačne podatke koji su bili od značaja za zasnivanje radnog odnosa.

(2) O prestanku radnog odnosa donosi se rješenje.

(3) Na rješenje koje donosi predsjednik Vrhovnog suda službenik Sudske policije nema pravo žalbe, ali može pokrenuti spor pred nadležnim sudom.

VII JAVNOST RADA[uredi]

Član 70.

Rad Sudske policije je javan, ukoliko drugačije nije određeno zakonom.

Član 71.

(1) Fizička i pravna lica mogu da podnosu pritužbe na rad i u vezi sa radom službenika Sudske policije, koje moraju biti potpisane od strane podnosioca pritužbe.

(2) Po pritužbama postupa inspektorat Sudske policije uz znanje i saglasnost direktora Sudske policije.

(3) Postupanje po pritužbama utvrđuje se pravilima koje donosi predsjednik Vrhovnog suda.

VIII ČINOVI, UNAPREĐENjE I OCJENA RADA SLUŽBENIKA SUDSKE POLICIJE[uredi]

Član 72.

(1) Činovi za službenika Sudske policije su:

a) sudski policajac,
b) viši policajac sudske policije,
v) narednik sudske policije,
g) viši narednik sudske policije,
d) mlađi inspektor sudske policije,
đ) inspektor sudske policije,
e) viši inspektor sudske policije,
ž) samostalni inspektor sudske policije,
z) glavni inspektor sudske policije i
i) generalni inspektor sudske policije.

(2) Način utvrđivanja i usklađivanja činova, uslovi i način sticanja čina, proizvođenje i unapređenje u čin, vanredno unapređenje, gubitak čina, kao i izgled činova i posebnih oznaka Sudske policije, propisuje se Uredbom o činovima i oznakama u Sudskoj policiji Republike Srpske, koju donosi Vlada Republike Srpske.

Član 73.

(1) Rad službenika Sudske policije ocjenjuje se jednom godišnje radi utvrđivanja uslova za napredovanje u službi.

(2) Službenici Sudske policije se ocjenjuju prema utvrđenim kriterijumima sljedećom ocjenom:

a) ne zadovoljava,
b) zadovoljava,
v) dobar,
g) vrlodobar i
d) odličan.

(3) Pravilnik o postupku i kriterijumima za ocjenu rada službenika Sudske policije donosi predsjednik Vrhovnog suda.

IX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE[uredi]

Član 74.

(1) U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona Vlada Republike Srpske donijeće Uredbu o činovima i oznakama u Sudskoj policiji Republike Srpske (član 72. stav 2).

(2) Predsjednik Vrhovnog suda u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona donijeće:

a) Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Sudskoj policiji Republike Srpske (član 10),
b) Pravila o primjeni ovlaštenja Sudske policije Republike Srpske (član 14. stav 2),
v) Pravilnik o izgledu uniforme Sudske policije Republike Srpske i načinu obavljanja poslova u civilnoj odjeći ili posebnoj službenoj uniformi sa opremom (član 17. stav 4),
g) Pravilnik o izgledu značke i službene legitimacije Sudske policije Republike Srpske (član 18. stav 3),
d) Pravilnik o upotrebi vatrenog oružja i ostalih sredstava prinude od strane službenika Sudske policije Republike Srpske (član 25. stav 7),
đ) Pravila o rukovanju podacima koji su određeni kao tajni u Sudskoj policiji Republike Srpske (član 29. stav 2),
e) Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita za službenike Sudske policije Republike Srpske (član 40. stav 3),
ž) Pravila o uslovima i načinu izvođenja stručnog kursa za službenike Sudske policije Republike Srpske (član 43 stav 1),
z) Pravila o zapošljavanju, osnovnoj obuci, stručno osposobljavanje i usavršavanje pripravnika-volontera za službenika Sudske policije Republike Srpske (član 45),
i) Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti službenika Sudske policije Republike Srpske (član 64),
j) Pravila o postupanja po pritužbama na rad Sudske policije Republike Srpske (član 71. stav 3),
k) Pravilnik o postupku i kriterijumima za ocjenu rada službenika Sudske policije Republike Srpske (član 73. stav 3),
l) Pravila o radu interventne jedinice Sudske policije Republike Srpske,
lj) Instrukciju o pružanju asistencije sudskim izvršiteljima od strane Sudske policije Republike Srpske i
m) Pravila o oznakama Sudske policije Republike Srpske.

Član 75.

Do donošenja podzakonskih akata navedenih u ovom zakonu primjenjivaće se važeći podzakonski akti, u mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 76.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o sudskoj policiji u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 49/02).

Član 77.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.


Broj: 01-1397/11

Datum: 21. septembar 2011. godine


Predsjednik
Narodne skupštine
mr Igor Radojičić, s. r.

Izvori[uredi]

  • „Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 98/11